Ulazak SpaceX-a na Nasdaq tržište izazvao je veliki interes na Wall Streetu, a u periodu od otvaranja berze do sredine dana Ilon Mask (Elon Musk) je, prema procjenama, postao prva osoba u historiji čije se bogatstvo mjeri u bilionima dolara. Wall Street Journal izračunao je da se njegovo ukupno bogatstvo tokom karijere povećavalo u prosjeku oko 992 dolara u sekundi, odnosno oko 3,6 miliona dolara na sat. Riječ je o prosjeku kroz cijelu njegovu karijeru, računajući ukupnu današnju vrijednost imovine od osnivanja prve firme Zip2 1995. godine, a ne stvarni dnevni novčani tok.
Njegovo bogatstvo, međutim, ne raste ravnomjerno, već oscilira u skladu s vrijednošću dionica koje posjeduje. Tokom rasta SpaceX-a, njegova “papirna” imovina u jednom trenutku je rasla i za više od deset miliona dolara u sekundi.
Običnom čovjeku je teško i zamisliti razmjere takvog bogatstva, pa su mediji poput Bloomberga i Wall Street Journala pokušali ilustrirati šta bi se sve moglo kupiti ili finansirati tim iznosima.
Bogatiji od čitavih država
Prema tim analizama, Mask bi mogao kupiti svih 32 NFL kluba i svih 30 NBA timova, a i nakon toga bi mu ostalo još oko 500 milijardi dolara “sitniša”. Mogao bi kupiti oko 2,4 miliona prosječnih kuća u SAD.
Također bi mogao u gotovini preuzeti kompanije poput FedExa, Targeta, UPS-a, Starbucksa i CVS-a, koje zajedno zapošljavaju milione ljudi. Bloomberg ide i dalje, navodeći da je Maskovo bogatstvo približno jednako godišnjem BDP-u Švicarske ili Tajvana — što znači da jedan pojedinac raspolaže imovinom uporedivom s ekonomijom čitave države.
Poređenja s historijskim bogatašima
Ime Džona Rokfelera (John D. Rockefeller) često se koristi kao sinonim za ekstremno bogatstvo. On je 1937. godine kontrolisao oko 1,5 posto američkog BDP-a, dok Mask danas, prema procjenama, posjeduje oko 3 posto. Drugi najbogatiji čovjek svijeta, Leri Pejdž (Larry Page), ima oko 300 milijardi dolara, što pokazuje koliki je jaz između prvog i ostatka liste. Čak i najplaćeniji hedge fond menadžer, s godišnjom zaradom od 3,4 milijarde dolara, trebao bi raditi skoro tri stoljeća da dostigne vrijednost Maskove imovine u dionicama.
Rockefellerova biografija, međutim, ima i manje poznatu stranu: finansirao je Univerzitet u Chicagu, učestvovao u suzbijanju ankilostomijaze na američkom jugu i podržao razvoj vakcine protiv žute groznice. Andrew Carnegie je, s druge strane, izgradio više od 2.500 javnih biblioteka. Iako se njihova filantropija često tumači kao pokušaj izgradnje nasljeđa, rezultati tih projekata i danas postoje.
Koliko bi koštalo “popravljanje” svijeta
Zanimljivije od pitanja šta se može kupiti jeste šta bi se moglo riješiti tim novcem. Prema procjenama UN-ovih agencija i Svjetske banke, mnogi globalni problemi zahtijevaju iznose koji su mali u poređenju s bilionom dolara.
Iskorjenjivanje gladi koja dovodi do smrti: oko 40 milijardi dolara godišnje do 2030. godine.
Borba protiv malarije, koja godišnje odnese oko 600.000 života: 90 do 120 milijardi dolara jednokratno.
Osnovno obrazovanje za najugroženije zemlje: oko 97 milijardi dolara godišnje.
Pristup čistoj vodi i sanitarnim uslovima za cijeli svijet: oko 114 milijardi dolara godišnje.
Iskorjenjivanje velikih boginja, historijski primjer uspjeha, koštalo je svega 300 miliona dolara.
Filantropija i kontroverze
Novinari podsjećaju i na izjavu iz 2021. godine, kada je tadašnji direktor Svjetskog programa za hranu Dejvi Dezli (David Beasley) tvrdio da bi 6 milijardi dolara, što je tada iznosilo oko 2 posto Maskove imovine, moglo spriječiti glad za 42 miliona ljudi. Mausk je odgovorio da će prodati Tesline dionice i donirati novac ako mu se predstavi detaljan plan. Program je kasnije objavio plan, ali do uplate nije došlo.
Iste godine Mask je prebacio 5,7 milijardi dolara u dionicama Tesle vlastitoj fondaciji, što mu je donijelo porezne olakšice. Prema pisanju New York Timesa, njegova fondacija godinama ne ispunjava zakonski minimum raspodjele sredstava i nema stalno zaposleno osoblje, što je dovodi u pitanje kao klasičnu humanitarnu organizaciju.
Mask je 2012. godine potpisao Giving Pledge, obavezu da će većinu bogatstva donirati u dobrotvorne svrhe. Ipak, više od decenije kasnije, realizovana filantropija i dalje predstavlja samo mali dio njegovog ukupnog bogatstva, dok se značajan dio donacija usmjerava kroz strukture koje on kontroliše ili projekte povezane s njegovim kompanijama.
On često ističe da su Tesla i SpaceX sami po sebi njegova najveća “donacija čovječanstvu”, jer doprinose razvoju električne mobilnosti i svemirskih tehnologija. Kritičari, međutim, napominju da se ti proizvodi ipak prodaju na tržištu, a ne poklanjaju, pa se teško mogu tretirati kao klasična humanitarna djelatnost.
Bogatstvo koje postoji samo na papiru
Analize Wall Streeta i Bloomberga uglavnom se zasnivaju na hipotetičkim scenarijima, jer je Maskovo bogatstvo u velikoj mjeri vezano za dionice. Oko 90 posto njegove imovine čine udjeli u kompanijama, što znači da je riječ o “papirnom” bogatstvu koje zavisi od tržišnih oscilacija.
U slučaju SpaceX-a, prodaja dionica je trenutno ograničena, a i nakon eventualnog otvaranja tržišta, masovna prodaja mogla bi značajno smanjiti njihovu vrijednost — uključujući i vrijednost samog bogatstva koje se mjeri.
