KAD PRAVO STANE, A POLITIKA PROGOVRI: Šta koči odluku Ustavnog suda BiH o Minićevoj vladi

Da li je Vlada Republike Srpske (ne)ustavna? I zašto ni danas ne znamo odgovor na ovo pitanje? Da li zbog toga što je to, kako tvrde iz Ustavnog suda BiH, „ozbiljan i zahtjevan predmet“, pa se, iako se „intenzivno“ na njemu radi, odluka očekuje tek „krajem januara“? Ili je posrijedi, ipak, nešto drugo?

Oči javnosti bile su uprte u Ustavni sud tog 28. novembra, kada se očekivalo razrješenje jedne od najvećih političko-pravnih kontroverzi godine. Ali, odluka je izostala.

Nije donesena tada, a neće, kako se može iščitati iz dnevnog reda, ni na naredne dvije sjednice, koje su zakazane za 9. i 15. decembar, piše Srpskainfo. 

A vrijeme prolazi. Grupa parlamentaraca iz Parlamenta BiH prije tri mjeseca podnijela je Zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Narodna skupština Republike Srpske je 2. septembra imenovala novu Vladu, predvođenu Savom Minićem (SNSD).

Vladajuća koalicija tvrdila je da je Minića predložio Milorad Dodik „kao predsjednik Republike Srpske“, iako mu je u tom trenutku, pravosnažnom presudom Suda BiH, već uveliko bio oduzet mandat. I upravo u tome i leži problem.

Pravnik Milko Grmuša pretpostavlja da se čekaju zvanični rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

– Ako Siniša Karan bude izabran za predsjednika i to se potvrdi, onda je ovo pitanje Vlade gospodina Minića, u suštinskom smislu, nevažno. Ako Ustavni sud BiH donese odluku da je Vlada neustavna, pretpostavljam da će gospodin Karan opet da imenuje Minića. Ako Ustavni sud kaže da je Vlada neustavna, sigurno neće ići u dubinu da poništava akte koje je ona u međuvremenu donijela, tako da, u suštinskom smislu, tu se ništa neće desiti – smatra Grmuša.

On kaže da je Ustavni sud BiH, kada je htio da politički brzo reaguje, to i radio u roku od 48 sati – nekad i ranije.

– Da je njima to bilo važno i da su dobili zeleno svjetlo ili naređenje da reaguju, oni bi i reagovali. Kada nisu u pitanju političke teme, Ustavni sud BiH najčešće donosi dobre odluke, a kada su u pitanju političke teme, on radi, ne kako kaže Ustav BiH, nego kako kažu stranci. Onda mi imamo situaciju da, u zavisnosti od toga kakve je politička međunarodna klima, tako Ustavni sud BiH donosi odluke. I to je pogubno. Ja to govorim i kada sude protiv Dana Republike i kada ukidaju zakone o Republici Srpskoj ili kad ne ukidaju, a oni neustavni – kaže Grmuša.

Sudije su tu, nastavlja Grmuša, po političkoj liniji i sude o političkim pitanjima na politički način.

-Problem u Sarajevu je u tome što reaguju samo kada Ustavni sud BiH ne uradi politički ono što njima odgovora, a nije im problem što stranci instruišu taj Ustavni sud – kaže on.

Profesor prava u penziji i bivši poslanik u PS BiH Petar Kunić, ovu temu nije htio ni da komentariše. Za Srpskainfo, kratko je rekao: “To je cirkus”.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević, kaže da Ustavni sud BiH, osim što duže od tri mjeseca “neće da riješi pravno jednostavan predmet” po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, u tom predmetu iznosi i neistinu.

On podsjeća da je Ustavni sud BiH 28. novembra ove godine saopštio da će nastaviti raspravu u predmetu broj U-29/25 i donijeti odluku.

– To je predmet neustavne vlade Save Minića. Sud BiH je saopštio da je razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28. 11. 2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju: “s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na narednoj sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku“ – navodi Blagojević u autorskom tekstu za BN.

Međutim, kako dodaje Blagojević, u petak 5. 12 .2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9. 12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15. 12. 2025. godine.

– Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića. Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28. 11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH – ističe Blagojević.

Jer, dodaje on, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, „pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike Srpske predloži Savu Minića za premijera, iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH“.

– I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava – ističe Blagojević.