Maturalni i prijemni ispiti za mnoge mlade ljude nisu samo provjera znanja. Oni često simboliziraju očekivanja porodice, pritisak društva i strah od neizvjesne budućnosti. Upravo zbog toga anksioznost u ovom periodu postaje sve izraženija, a stručnjaci upozoravaju da dodatni pritisak odraslih situaciju može učiniti još težom.
Psihoterapeutkinja Armina Čerkić za “Avaz” ističe da je važno razumjeti kako anksioznost pred ispite nije znak slabosti, nego prirodna reakcija organizma na stres i neizvjesnost.
- Važno je razumjeti da anksioznost u ovim situacijama nije znak slabosti, nego ljudska reakcija organizma na pritisak i neizvjesnost. To je signal da mlada osoba prolazi kroz period koji doživljava kao veoma važan i zahtjevan- kazala je Čerkić
Teret očekivanja koji mladi nose
Osim vlastitih strahova, mladi se često suočavaju i s neizgovorenim očekivanjima okoline. Poruke o tome da jedan ispit određuje budućnost mogu stvoriti osjećaj da svaki rezultat mora biti savršen. U takvom ambijentu stres se dodatno pojačava, a strah od neuspjeha postaje veći od same provjere znanja.
Čerkić upozorava da mladi tada ne nose samo svoj strah, već i strahove porodice i društva koje često insistira na postignuću i poređenju.
- Ponekad, i nesvjesno, šaljemo poruku da jedan ispit određuje njihovu vrijednost ili cijeli životni put. Takva očekivanja mogu stvoriti osjećaj da nemaju pravo na grešku, što dodatno pojačava anksioznost- rekla je Čerkić
Zbog toga je, kaže, važno da roditelji i nastavnici budu izvor sigurnosti, a ne dodatnog pritiska. Mnogo je korisnije pitati mlade šta im u tom trenutku može pomoći nego ih podsjećati na moguće posljedice neuspjeha.
Podrška i ravnoteža važniji su od perfekcionizma
Stručnjaci naglašavaju da se anksioznost može ublažiti kroz uspostavljanje zdravog ritma dovoljno sna, redovne pauze, fizičku aktivnost i realan plan učenja. Mozak pod velikim stresom teže pamti i slabije funkcioniše, pa iscrpljivanje često daje suprotan efekat od željenog.
Kratka šetnja, razgovor s bliskom osobom ili predah od knjige ponekad mogu biti korisniji od višesatnog paničnog učenja. Važno je i normalizirati tremu, jer ona sama po sebi nije neprijatelj i često može pomoći koncentraciji.
- Mladi ljudi mnogo lakše podnose stres kada osjećaju da su prihvaćeni i kada znaju da ih neuspjeh neće udaljiti od ljubavi i podrške njihovih bližnjih. Upravo taj osjećaj sigurnosti daje im snagu da se lakše nose s izazovima-kazala je.
U vremenu u kojem se uspjeh često nameće kao jedino mjerilo vrijednosti, najvažnija poruka mladima jeste da jedan ispit ne određuje njihov identitet, vrijednost niti budućnost.
Stručnjaci upozoravaju da pritisak tokom ispita može pojačati anksioznost kod mladih. Ustupljena fotografija
