Organizacija starješina podnijela je rukovodstvu Grada Banjaluka zvaničnu inicijativu da glavna ulica koja prolazi kroz centar Banjaluke, gdje je izgrađeno centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske i policije Republike Srpske, bude nazvana po ratnom zločincu general-pukovniku Momiru Taliću.
Predsjednik Organizacije starješina, Slobodan Župljanin za RTRS-a je rekao je da je "general Talić bio jedan od najistaknutijih srpskih komandanata, za koga se može reći da nije bio samo komandant, već i vojskovođa u pravom smislu te srpske riječi".
- Ideja nije nova. Јoš 2017. godine među naša tri ključna cilja bio je i onaj koji se odnosi na očuvanje lika i djela srpskog borca. Јedno vrijeme stvorila se klima da su komandanti bili "bespotrebni" u ratu i da su samo borci zaslužni za određene pobjede. Mi smo čekali trenutak da se steknu okolnosti da predložimo ovu ideju, rekao je Župljanin.
-Mi se ponosimo sa takvim ljudima, kazao je Župljanin.
- Konkretak povod je obilježavanje ove godišnjice smrti generala Talića. Dobili smo saglasnost i ključnih ličnosti Republike Srpske. Ideja je bila spremna i drago nam je da smo se oko toga ujedinili. Obradovani smo i činjenicom da je iz Grada Banjaluke stigla informacija da će učini sve da se naša ideja realizuje, rekao je Župljanin.
- Cilj je sačuvati od zaborava one koji su najviše dali za Republiku Srpsku. Mi moramo da vratimo dignitet i poštovanje takvim ličnostima. To ne traže njihove porodice ali to je naša obaveza. Moramo da čuvamo uspomenu na one koji su dali nemjerljiv doprinos za očuvanje Srpske. Svi oni zaslužuju pažnju. Moramo poboljšati patriotski potencijal. Na tom putu vlast Republike Srspke radi vrijedan i značajan posao, kazao je Župljanin.
Kako je naveo, u ovo treba da budu uključeni sve relevante ličnosti.
- Osnovni kriterijum da neko dobije ulicu jeste učešće u ratu, briljantno komandovanje i izvojevanje pobjeda koje su doprinijele stvaranju i očuvanju Republike Srpske, naveo je Župljanin.
SMRT PRIJE PRESUDE
General-pukovnik Vojske Republike Srpske Momir Talić nije pravosnažno osuđen za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/Haški tribunal) jer je preminuo tokom sudskog postupka.
Haški tribunal podigao je tajnu optužnicu protiv Talića 12. marta 1999. godine. Teretio se po individualnoj i komandnoj odgovornosti za genocid, saučesništvo u genocidu, zločine protiv čovječnosti (progoni, deportacije, istrebljenje, mučenje) te kršenja zakona i običaja ratovanja na području Bosanske krajine tokom 1992. godine.
Austrijske vlasti uhapsile su ga 25. augusta 1999. godine u Beču, gdje je boravio kao načelnik Glavnog štaba VRS na seminaru OSCE-a, nakon čega je prebačen u pritvor u Haag.
Suđenje mu je počelo 23. januara 2002. godine u zajedničkom predmetu s Radoslavom Brđaninom. Zbog teškog zdravstvenog stanja (karcinoma), Talić je u septembru 2002. godine pušten na privremenu slobodu radi liječenja, a njegov predmet je izdvojen iz postupka protiv Brđanina.
Preminuo je 28. maja 2003. godine na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu prije nego što je raspravno vijeće donijelo presudu. Zbog njegove smrti, postupak pred sudom je zvanično obustavljen.
Pravno gledano, postupak protiv njega ostao je nedovršen, pa formalna presuda o njegovoj krivici ili nevinosti nikada nije izrečena. Njegov suoptuženik Radoslav Brđanin pravosnažno je osuđen na 30 godina zatvora.
(SB)
