Niz novih rješenja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ponovno je otvorio dugogodišnji spor oko takozvanih vojnih stanova bivše JNA. Sud je utvrdio da Vlada Federacije BiH i premijer nisu izvršili više ranijih odluka kojima je Federaciji naloženo da pojedinim vlasnicima odnosno nositeljima prava osigura naknadu za predratno kupljene stanove.
Rješenja o neizvršenju dostavljena su Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, a među predmetima koji se odnose na vojne stanove nalaze se, među ostalima, Milorad Lalić, Milorad Stojković, Anđelka Dimovska te Jugoslav Pejčić i drugi.
Riječ je o pravnom problemu koji traje više od dva desetljeća i obuhvaća osobe koje su prije rata sklopile ugovore o kupnji vojnih stanova u Bosni i Hercegovini, a nakon odlaska iz zemlje nisu uspjele ostvariti povrat nekretnine ili upis vlasništva, piše Raport.
Neizvršenje odluke može dovesti do kaznene odgovornosti
Odluke Ustavnog suda BiH konačne su i obvezujuće.
Prema Kaznenom zakonu BiH, službena ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede ili na drugi način ne poštuje konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda može biti kažnjena zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Upravo zbog toga Ustavni sud, nakon što utvrdi da njegova odluka nije provedena, rješenje dostavlja Tužiteljstvu BiH koje potom odlučuje postoje li elementi kaznene odgovornosti konkretnih osoba.
Samo dostavljanje predmeta Tužiteljstvu, međutim, ne znači automatski da će protiv nekoga biti podignuta optužnica ili da je kaznena odgovornost već utvrđena.
Spor oko vojnih stanova traje od kraja 1990-ih
Pravni problem vojnih stanova nastao je nakon rata, kada je Federacija BiH posebnim propisima uredila status stanova kojima je prije rata raspolagala JNA.
Posebno sporna bila je situacija osoba koje su vojne stanove kupile prije rata, a nakon odlaska iz Bosne i Hercegovine nastavile vojnu službu u oružanim snagama drugih država nastalih raspadom Jugoslavije.
Federacija je takvim osobama ograničila mogućnost povrata stanova i upisa vlasništva.
Predmeti su potom završili pred domaćim sudovima, Ustavnim sudom BiH i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
Presuda Đokić promijenila pravni okvir
Jedna od ključnih presuda donesena je 2010. godine u predmetu "Đokić protiv Bosne i Hercegovine".
Branimir Đokić prije rata je kupio vojni stan u Sarajevu, ali mu nakon rata nije omogućen povrat niti upis vlasništva.
Europski sud za ljudska prava zaključio je da je njegovo pravo na mirno uživanje imovine povrijeđeno.
Sud pritom nije zauzeo stav da Federacija mora vratiti svaki vojni stan bivšem korisniku. Ključno je bilo pitanje postoji li odgovarajuća naknada za pravno valjan imovinski interes koji je osoba stekla sklapanjem ugovora o kupnji.
Važno je i da je Europski sud u predmetu Đokić naveo kako nije bilo dokaza da je sam apelant sudjelovao u vojnim operacijama u BiH ili počinio ratne zločine. Njegov status proizlazio je iz nastavka službe u Vojsci Jugoslavije, zbog čega Sud nije prihvatio automatsko povezivanje osobne odgovornosti s pripadnošću određenim oružanim snagama.
Ustavni sud 2012. proglasio postojeći model naknade neustavnim
Nakon presude u Strasbourgu Ustavni sud BiH donio je 2012. odluku U-15/11.
Tom odlukom utvrđeno je da tadašnje zakonsko rješenje o naknadi nije u skladu s pravom na imovinu.
