Može biti primamljivo preskočiti doručak, ali time propuštate jednu priliku da unesete hranljive materije koje podržavaju energiju i zdravlje, naročito zdravlje srca, prenosi EatingWell.
„Uravnotežen doručak može da nadoknadi nedostatak određenih hranljivih materija važnih za zdravlje srca, poput vlakana i nezasićenih masti“, kaže Patrisija Kolesa Vivar, magistar nauka i registrovani dijetetičar-nutricionista.
Ishrana koja čuva zdravlje srca ne mora da bude komplikovana. Oslanjanje na osnovne namirnice poput jaja ili ovsene kaše može da olakša redovno doručkovanje, čak i kada nemate mnogo vremena. Međutim, s obzirom na to da su bolesti srca i dalje vodeći uzrok smrti u SAD ali i u Srbiji, možda se pitate koji od ova dva klasična doručka više doprinosi zdravlju srca. Zato smo pitali nutricioniste šta je bolji izbor – jaja ili ovsena kaša.
Decenijama nam je savjetovano da ograničimo unos jaja zbog visokog sadržaja holesterola. Međutim, novija istraživanja ukazuju na to da holesterol iz jaja nije nužno ono što povećava nivo holesterola u krvi.
U randomizovanom ukrštenom istraživanju iz 2025. godine, odrasli ispitanici pratili su tri različita režima ishrane, svaki u trajanju od pet sedmica. U poređenju sa kontrolnom ishranom, koja je sadržala mnogo zasićenih masti i ograničavala unos na jedno jaje sedmično, ishrana sa malo zasićenih masti, koja je uključivala dva jaja dnevno, dovela je do smanjenja LDL („lošeg“) holesterola. Nasuprot tome, ishrana bez jaja i sa malo holesterola, ali sa visokim sadržajem zasićenih masti, nije značajno snizila LDL holesterol.
U drugoj manjoj studiji, u kojoj su učestvovale odrasle osobe sa hiperlipidemijom, odnosno povišenim nivoom masnoća u krvi, konzumiranje dva jaja dnevno tokom osam sedmica, u okviru ishrane koja čuva zdravlje srca, nije negativno uticalo na holesterol niti na druge pokazatelje zdravlja srca.
Važno je napomenuti da su obje studije bile malog obima i da ih je finansirao Centar za ishranu jajima, ali ta organizacija nije učestvovala u osmišljavanju istraživanja niti u tumačenju rezultata.
Ipak, obje studije ukazuju na to da jaja ne povećavaju nivo holesterola kada je cjelokupna ishrana siromašna zasićenim mastima.
„Jaja se više ne smatraju namirnicom koju većina zdravih ljudi mora da izbjegava, naročito kada se konzumiraju kao dio ukupno uravnotežene ishrane“, kaže Loren Menaker, magistar nauka i registrovani dijetetičar-nutricionista.
Većina masti u jajima pripada grupi nezasićenih masti. Jedno veliko jaje sadrži oko tri grama nezasićenih i samo 1,5 gram zasićenih masti.
Kolesa Vivar objašnjava da zamjena zasićenih masti nezasićenim može da pomogne u snižavanju LDL holesterola i triglicerida. To je jedan od razloga zbog kojih jaja mogu biti dobar izbor kao zamjena za druge namirnice koje se često jedu za doručak, poput kobasica ili slanine.
Jaja su dobar izvor proteina, a jedno veliko jaje sadrži oko šest grama. Proteini pomažu da se tokom jutra osjećamo sito i zadovoljno, a mogu i da smanje potrebu za grickanjem manje hranljivih namirnica.
„To je važno za zdravlje srca jer održavanje zdrave tjelesne težine može da pomogne u smanjenju rizika od stanja poput visokog krvnog pritiska, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2“, kaže Menaker.
Iako bjelance sadrži više od polovine ukupnih proteina u jajetu, žumance obezbjeđuje većinu ostalih hranljivih materija. Ono sadrži oko 27 odsto dnevnih potreba za holinom, 28 odsto preporučenog dnevnog unosa selena, kao i manje količine vitamina D i vitamina B grupe.