Izvoz naoružanja iz BiH pao za skoro 77 miliona

Strmoglavi pad ove izuzetno važne industrijske grane pokazuje poređenje prošlogodišnjih i ovogodišnjih rezultata poslovanja na osnovu podataka Spoljnotrgovinske komore BiH, pišu Nezavisne novine.

Naime, u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvaren je izvoz eksploziva i srodnih proizvoda od 56.636.848 maraka, a oružja i municije od 177.957.433 KM, što ukupno iznosi 234.594.281 KM.

Kako je potvrđeno iz Spoljnotrgovinske komore BiH, u istom periodu 2025. godine izvoz eksploziva i srodnih proizvoda je iznosio 72.799.763 KM, a oružja i municije 238.703.143, tako da je zbir bio 311.502.906 maraka.

Koje zemlje prednjače

U prvih šest mjeseci 2025. godine eksplozive i srodne proizvode smo, kada je o vrijednosti riječ, najviše izvozili u Češku, Srbiju, Tursku, Rumuniju i Hrvatsku, a oružje i municiju u SAD, Češku, Saudijsku Arabiju, Slovačku i Srbiju.

Godinu dana kasnije, rang-lista je znatno promijenjena. U prvom polugodištu 2026. eksplozivi su najviše izvoženi u Tursku, Srbiju, Italiju, Bugarsku i Španiju, a municija u Češku, Nizozemsku, SAD, Njemačku i Poljsku.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da su brojke, osim što su refleksija turbulencija u trgovinskim odnosima, ujedno i pokazatelji strukturnih slabosti namjenske industrije BiH.

Promjena načina ratovanja

“Promjena načina ratovanja u kome se sve više koriste dronovi, pametna municija i sistemi za navođenje ukazuju na to da oslanjanje na proizvodnju municije malog kalibra dovodi do gubitka konkurentnosti. Imajući u vidu da se bh. namjenska industrija najvećim dijelom odnosi na proizvodnju municije može se zaključiti da se bez tehnološkog zaokreta ka proizvodnji ili uključivanju u proizvodni lanac naprednijih vrsta naoružanja ne mogu očekivati dobri poslovni rezultati”, rekao je Mlinarević.

Stoga je, dodaje on, već sada potrebno ulagati u takvu strukturnu transformaciju i na taj način osigurati ekonomsku budućnost.

“Sklapanje strateških partnerstava, razvoj elektronike i diverzifikacija proizvodnog asortimana su nužni koraci u tom pravcu”, naveo je Mlinarević.

Šta sve proizvodimo

Ekonomista Igor Gavran ističe da su, između ostalog, laka oklopna vozila takođe atraktivan proizvod i njih proizvodimo u Bratuncu, a i pješadijsko naoružanje takođe nikada ne može “izaći iz mode”, te tu imamo proizvodnju i kratkog i dugog oružja.

“Ali, nekako su svi ti složeniji proizvodi marginalizirani i minimizirani i potpuno dominira izvoz municije, projektila i njihovih komponenti. Sve je to jako atraktivno, ali je ipak bazno i nedovoljno za zaokruženu namjensku industriju. I još uvijek previše strateških komponenti uvozimo jer smo dozvolili da se, recimo, proizvodnja eksploziva i baruta ugasi”, rekao je Gavran.

Višegodišnji snažan rast

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su ranije naveli da je spoljnotrgovinska razmjena namjenske industrije BiH od 2013. do 2025. godine pokazivala izražen dugoročni uzlazni trend, sa snažnim ubrzanjem nakon 2021. godine.

“Izvoz je u tom periodu povećan gotovo osam puta, sa 81,2 miliona KM u 2013. godini na više od 622,6 miliona KM u 2025. godini. Ovakva dinamika jasno ukazuje na to da namjenska industrija više ne predstavlja marginalni industrijski segment, već jedan od najbrže rastućih izvozno orijentisanih sektora u BiH”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Struktura izvoza namjenske industrije u 2025. godini, kako su dodali, pokazuje izuzetno visok stepen koncentracije, ali i jasnu proizvodnu specijalizaciju.

“Više od 70 odsto ukupnog izvoza odnosi se na bombe, granate, mine, rakete i sličnu vojnu municiju, što potvrđuje da se okosnica sektora zasniva na masovnoj proizvodnji municije i eksplozivnih sredstava”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH. Nezavisne novine