Tri zemlje, tri potpuno različita pravila. Ko se iz Austrije seli u Hrvatsku, može jednostavno ponijeti svoju naknadu za nezaposlenost sa sobom. Ipak, to je moguće samo ako tačno zna na koji način. S druge strane, ko odlazi u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju, nema tu mogućnost. Zauzvrat, on dobija drugačiji novac koji u Hrvatskoj niko ne isplaćuje. Redakcija portala KOSMO detaljno je proučila uredbe Evropske unije, bilateralne sporazume Austrije sa BiH i Srbijom, kao i nacionalne programe za povratnike. Pored toga, sve propise, rokove i iznose novca objedinili smo u jednom jedinstvenom vodiču, piše Kosmo.at.
Ključne informacije ukratko
Uredba PDU2 je službeni obrazac Servisa za zapošljavanje Austrije (AMS). On omogućava prenos austrijske naknade za nezaposlenost u Hrvatsku ili neku drugu državu Evropskog ekonomskog prostora (EGP). Ova privilegija važi tri mjeseca, a može se produžiti na maksimalno šest mjeseci.
Dokument PDU1 službeno potvrđuje periode osiguranja i radnog staža koje je radnik sakupio u Austriji. Pored toga, ovaj papir predstavlja obavezan uslov za dobijanje hrvatske podsticajne mjere za povratnike pod nazivom "Biram Hrvatsku".
Važni vremenski rokovi: obavezna četverosedmična prijava na AMS prije samog odlaska iz zemlje, sedam dana roka za prijavu na Hrvatski zavod za zapošljavanje nakon prelaska granice, te 30 dana roka za prijavu na zavod za zapošljavanje u BiH ili Srbiji.
Hrvatska kroz program "Biram Hrvatsku" isplaćuje 7.000 eura jednokratne paušalne pomoći. Uz to, samozaposlene osobe mogu dobiti do 20.000 eura podsticaja, što u konačnom zbiru iznosi do 27.000 eura.
Bosna i Hercegovina dodjeljuje finansijsku pomoć preko Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica (FMROI) i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (MHRR). Ova sredstva su primarno namijenjena za stambenu izgradnju, poljoprivredu i mali obrt.
Srbija nudi 70% popusta na poreze i doprinose u trajanju od pet godina, pod uslovom da se radi o visokoobrazovanim povratnicima. Uz to su obezbijeđeni savjetovanje i do 7.000 eura bespovratnih sredstava preko nevladine organizacije Tačka povratka.
Pravilo PDU2 ne funkcioniše u BiH ili Srbiji jer ove zemlje ne pripadaju EGP-u. Prava na penziono i zdravstveno osiguranje iz Austrije ipak ostaju zaštićena kroz važeće bilateralne sporazume.
Zašto mnogi povratnici ostanu bez novca
Svake godine se na desetine hiljada ljudi iz balkanske dijaspore vraća u staru domovinu. Pritom se veliki dio njih nenamjerno odriče novca koji im zakonski pripada. Tokom zvaničnog razgovora u kancelarijama AMS-a u Beču ili Linzu niko samoinicijativno ne objašnjava koja prava važe pri povratku na Balkan. Pored toga, propisi jesu jasno definisani, ali su komplikovano rasuti kroz uredbe Evropske unije, međudržavne ugovore i nacionalne programe podsticaja.
Ovaj tekst to u potpunosti mijenja. Korak po korak prikazujemo pravila za tri najvažnije ciljne zemlje balkanske dijaspore u Austriji – Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Saznajte koji su obrasci neophodni, koji rokovi zaista važe i koliko novca na kraju možete zadržati.
Prva i najvažnija linija razdvajanja: Hrvatska je članica Evropske unije, dok Bosna i Hercegovina i Srbija to nisu. Upravo ta činjenica mijenja sve.
Razlika između evropskog prostora i trećih zemalja
Austrija pripada Evropskom ekonomskom prostoru (EGP). Unutar EGP-a i Švajcarske primjenjuje se evropska uredba broj 883/2004. Ona jedinstveno reguliše kako naknade za nezaposlenost, penzije i zdravstveno osiguranje funkcionišu preko državnih granica. Sve se provodi kroz jasne obrasce i bez ikakvog prostora za slobodnu procjenu činovnika.
Van granica evropskog prostora ovaj mehanizam ne postoji. Umjesto toga, Austrija sklapa pojedinačne bilateralne sporazume s trećim zemljama. Međutim, ti ugovori su znatno uže definisani i često komplikovaniji za sprovođenje. Pored toga, oni uglavnom isključuju upravo ono što je iseljenicima najpotrebnije, a to je slobodan prenos naknade za nezaposlenost.
U svakodnevnoj praksi to donosi sljedeća pravila:
Hrvatska (članica EU i EGP): Evropski obrasci PDU2 und PDU1 vrijede u punom obimu. Zbog toga se austrijska naknada za nezaposlenost može bez problema ponijeti u domovinu.
Bosna i Hercegovina (treća zemlja): Između država postoji bilateralni sporazum koji pokriva penziono, zdravstveno, osiguranje u slučaju nesreće i nezaposlenosti. Ipak, on ne predviđa prenos novca putem PDU2 obrasca.
Srbija (treća zemlja): Bilateralni ugovor je na snazi od 1. decembra 2012. godine, ali također bez mogućnosti korištenja PDU2 prenosa.
Građani ne mogu prenijeti naknadu za nezaposlenost u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju u punom obimu. Čim napustite teritoriju EGP-a, isplata sa AMS-a se automatski zamrzava. Ipak, postoji jedan izuzetak. Radi se o obrazloženom zahtjevu za prekid zamrzavanja koji se podnosi AMS-u. Na ovaj način se mogu odobriti maksimalno tri mjeseca isplate, ali isključivo u vanrednim slučajevima, kao što je konkretna i dokaziva potraga za poslom na tom terenu.
Prenos novca na primjeru Hrvatske
Prenosivi dokument U2 (skraćeno PDU2, u Austriji poznat i kao "U2-formular") predstavlja službenu potvrdu Evropske unije. Ovaj papir obavještava Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) o sljedećim činjenicama: ova osoba ima pravo na austrijsku naknadu za nezaposlenost u tom konkretnom iznosu i u tom vremenskom trajanju. Shodno tome, austrijski AMS nastavlja sa isplatama dok radnik traži zaposlenje u Hrvatskoj. Finansijska sredstva obezbjeđuje Austrija, dok se osoba vodi u evidenciji HZZ-a. Pored toga, zdravstveno osiguranje unutar evropskog prostora ostaje potpuno aktivno tokom ovog perioda.
Korisnici moraju ispuniti stroge uslove za odobrenje PDU2 obrasca:
Ostvareno pravo na austrijsku naknadu za nezaposlenost. Konkretno: uplaćivani doprinosi za najmanje 52 sedmice, odnosno 364 dana rada u posljednja 24 mjeseca.
Osoba mora provesti najmanje četiri sedmice na evidenciji nezaposlenih kod AMS-a prije samog odlaska. Iako AMS u izuzetnim situacijama odobrava i raniji odlazak, na to se niko ne može unaprijed osloniti.
Dokument PDU2 se mora zatražiti prije prelaska granice. Ko ode bez ovog papira, više ga ne može dobiti naknadno.
Obavezna prijava na HZZ u roku od sedam dana od dana napuštanja Austrije radi uvođenja u sistem tražilaca posla.
Standardni period prenosa naknade iznosi tri mjeseca. Na osnovu posebnog zahtjeva, ovaj ugovor se može produžiti na maksimalno šest mjeseci. Korisniku se isplaćuje austrijska tarifa, koja iznosi 55% dnevnog neto dohotka, uvećana za porodične i prateće dodatke.
Zbog toga je ovaj iznos u gotovo svim slučajevima znatno viši od čisto hrvatske novčane naknade za nezaposlene. Ta naknada je u 2026. godini tokom prvih 90 dana ograničena na maksimalno 1.014,30 eura. Nakon toga iznos pada na 579,60 eura, dok od 181. dana iznosi svega 507,15 eura. Zakonski minimalni iznos postavljen je na 429,38 eura.
Dokaz o radnom stažu crno na bijelo
Drugi važan evropski obrazac je PDU1 (nekadašnji obrazac E 301). On zvanično potvrđuje periode u kojima je radnik uplaćivao doprinose u Austriji. Također sadrži podatke o razlogu prestanka posljednjeg radnog odnosa i visini bruto zarade.
Međutim, PDU1 ne predstavlja transfer novca, već služi isključivo kao dokument za priznavanje staža. Zbog toga je ovaj papir neophodan uvijek kada se austrijske godine rada žele iskoristiti za ostvarivanje prava u nekoj drugoj državi članici. To se dešava ako je radnik u Hrvatskoj proveo premalo vremena na poslu da bi samostalno dobio pomoć. U tom slučaju austrijski mjeseci popunjavaju nastalu prazninu.
Pored toga, HZZ striktno zahtijeva ovaj dokaz za učešće u nacionalnom programu povratka "Biram Hrvatsku". Korisnik mora zvanično dokazati da je u protekla 24 mjeseca proveo najmanje 12 mjeseci radeći u inostranstvu. Taj dokaz se podnosi isključivo preko PDU1 obrasca.
Za razliku od prethodnog dokumenta, PDU1 se može zatražiti i naknadno. Korisnici ga mogu naručiti iz inostranstva elektronskim putem preko svog eAMS računa. Uprkos tome, znatno je jednostavnije ponijeti ovaj papir sa sobom prije samog preseljenja.
Sljedeća tabela prikazuje jasne razlike između ova dva ključna dokumenta:
| Karakteristika | PDU2 | PDU1 |
| Svrha dokumenta | Prenos novčane naknade u drugu državu | Dokaz o navršenom stažu i osiguranju |
| Ko vrši isplatu? | Austrijski AMS nastavlja isplate | Niko – dokument služi samo kao potvrda |
| Gdje se podnosi zahtjev? | U AMS-u, isključivo prije odlaska | U AMS-u, prije ili nakon odlaska |
| Rokovi u inostranstvu | Prijava na HZZ u roku od 7 dana | Pravovremena predaja za program podsticaja |
| Vremensko trajanje | 3 mjeseca, uz produženje do 6 mjeseci | Vrijedi neograničeno nakon izdavanja |
| Naknadno izdavanje? | Ne | Da |
| Važi li u BiH i Srbiji? | Ne – vrijedi samo za EGP i Švajcarsku | Indirektno kroz slične međudržavne potvrde |
Detalji programa Biram Hrvatsku
Hrvatski nacionalni program povratka "Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage" aktivno se sprovodi i tokom 2026. godine.
Glavni finansijski parametri programa:
Jednokratna isplata od 7.000 eura za povratnike iz država EGP-a.
Dodatnih do 20.000 eura namijenjenih za samozapošljavanje. Ova sredstva se mogu kombinovati sa redovnim HZZ podsticajima za pokretanje biznisa, što ukupno donosi do 27.000 eura.
Korisnici koji se iz razvijenijih dijelova zemlje sele u privredno slabije razvijene regije mogu dobiti dodatnih 3.500 eura na ime unutrašnje mobilnosti.
Pravo na učešće u programu tokom 2026. godine imaju osobe koje posjeduju hrvatsko državljanstvo i starosnu dob do 60 godina života. Radnik mora dokazati da je u protekla 24 mjeseca proveo najmanje 12 mjeseci radeći ili se školujući unutar EGP-a. Također je obavezan uslov neprekidno prebivalište u trajanju od minimalno 12 mjeseci na tom prostoru.
Datum povratka, odnosno prijava prebivališta u Hrvatskoj ili odjava iz inostranstva, mora biti evidentiran nakon 1. januara 2025. godine. Korisnik se nakon povratka prvo mora zvanično prijaviti na evidenciju nezaposlenih kod HZZ-a, pa tek onda krenuti u osnivanje firme. Ovaj redoslijed koraka je zakonski obavezan i ne smije se kršiti.
Program obuhvata osnivanje obrta ili društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Pokrenuti biznis mora ostati aktivno prijavljen i funkcionalan najmanje 24 mjeseca.
Zahtjev za dobijanje ovih sredstava podnosi se najkasnije 30 dana nakon zvanične registracije samostalne djelatnosti. Rok za realizaciju ovog programa u 2026. godini postavljen je do 30. septembra 2026. godine ili do potpunog utroška odobrenog budžeta. Građani koji kasno podnesu dokumentaciju mogu ostati bez novca, čak i ako ispunjavaju sve zakonske uslove. Do sada se preko ovog programa u zemlju vratilo više od 1.360 ljudi. Mnogi od njih su uspješno pokrenuli sopstvene biznise o čemu je naš portal već ranije izvještavao.
Finansijski podsticaji i prava u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, zbog čega evropski mehanizam PDU2 ovdje ne važi. Međutim, Austrija i Bosna i Hercegovina imaju decenijama star bilateralni sporazum o socijalnoj sigurnosti. Ovaj dokument precizno pokreće pitanja zdravstvenog, osiguranja u slučaju nesreće na radu, te penzionog i osiguranja za nezaposlene. Ovdje se ne radi o prenosu gotovog novca za nezaposlenost. Ovaj ugovor prvenstveno garantuje sabiranje godina staža i obostrano priznavanje uplaćenih doprinosa.
Mjeseci penzionog osiguranja koji su zarađeni tokom rada u Austriji u potpunosti se priznaju u Bosni i Hercegovini, i obrnuto. Austrijski zavod za penzijsko osiguranje i nadležni fondovi u BiH ostvaruju neposrednu saradnju. Svi zahtjevi za penziju se podnose isključivo u državi u kojoj korisnik ima zvanično prebivalište.
Osobe koje se vrate u Bosnu i Hercegovinu i tamo dočekaju starosnu dob za penziju, cijeli proces pokreću na domaćem terenu. Domaći fondovi u tom slučaju automatski povlače i uračunavaju godine rada ostvarene u Austriji. Građani koji odluče trajno ostati u Austriji, a iza sebe imaju radni staž u BiH, prolaze kroz potpuno istu proceduru, samo u obrnutom smjeru.
Osobe koje primaju austrijsku penziju, a odluče trajno živjeti u BiH, zadržavaju svoje pravo na austrijsko zdravstveno osiguranje. Ipak, ukoliko korisnik ostvari pravo i na dodatnu domaću bosanskohercegovačku penziju, na taj iznos se plaća doprinos za zdravstvo u visini od 6%.
Bilateralni sporazum omogućava sabiranje perioda osiguranja ukoliko radniku nedostaje domaći staž za ostvarivanje prava na novčanu pomoć. To znači da osoba koja podnosi zahtjev za naknadu u BiH, a tamo ima samo nekoliko mjeseci rada, može tom zbiru dodati i mjesece rada iz Austrije. Kao dokaz služe zvanične potvrde koje izdaju austrijski zavodi. Međutim, sam austrijski novac se ne prebacuje na domaće račune, što predstavlja ključnu činjenicu koju povratnici moraju znati.
Nakon povratka u zemlju, građani se moraju prijaviti na nadležni zavod za zapošljavanje u roku od 30 dana. Ova procedura je neophodna kako bi se ponovo aktiviralo pravo na zdravstvenu zaštitu, pod uslovom da je osoba bila dio sistema prije odlaska u inostranstvo.
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) prijava se vrši u kantonalnim službama, dok se u Republici Srpskoj (RS) građani prijavljuju u JU Zavod za zapošljavanje RS i njegove područne filijale. Na terenu aktivno pomažu i Centri za informisanje i savjetovanje (CISO), koji funkcionišu kao ispostave zavoda na 16 lokacija širom Bosne i Hercegovine. Oni nude potpuno besplatnu stručnu pomoć pri izradi biografija, pripremi za intervjue i profesionalnoj orijentaciji na tržištu rada.
Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica redovno objavljuje javne pozive za podršku održivom povratku. Ova sredstva su namijenjena za rekonstrukciju stambenih objekata, izgradnju kuća, kao i za podsticaje samozapošljavanju u poljoprivrednom sektoru. Posebni programi su kreirani za mlade porodice koje dolaze iz inostranstva. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice djeluje kao centralna državna adresa za sva pitanja i savjetovanje dijaspore. Ono je izdalo i poseban Priručnik za povratnike koji sadrži sve važne informacije.
Međunarodna organizacija za migracije sprovodi YERP program koji je fokusiran na mlade povratnike do 35 godina starosti. Ovaj projekat im obezbjeđuje stručno savjetovanje i posredovanje pri zapošljavanju na domaćem tržištu rada. Vlasti svake godine dodjeljuju i jednokratnu pomoć za studente koji se školuju u domovini. Rok za podnošenje prijava za školsku godinu 2025/2026. istekao je 30. januara 2026. godine.
Ukupni budžet Vlade FBiH za ove namjene iznosi oko 45,8 miliona konvertibilnih maraka, što je približno 23,4 miliona eura. Ovim novcem vlasti finansiraju stambenu izgradnju, infrastrukturu, obrt i pokretanje malih preduzeća. Fiksna paušalna pomoć u iznosu od 7.000 eura, kakvu poznaje hrvatsko zakonodavstvo, u BiH ne postoji. Podsticaji su ovdje podijeljeni po sektorima i dodjeljuju se ciljano za poljoprivredu, zanatstvo i male privrednike.
Poreske olakšice za povratnike u Srbiju
Srbija primjenjuje potpuno drugačiju strategiju u odnosu na Hrvatsku. Umjesto isplate jednokratne novčane pomoći, država nudi dugoročne poreske olakšice za visokoobrazovane povratnike. Cijeli sistem podrške je organizovan oko jedne specijalizovane nevladine organizacije.
Bilateralni ugovor između Austrije i Srbije stupio je na snagu 1. decembra 2012. godine. Ovaj dokument precizno reguliše oblasti penzionog, zdravstvenog i osiguranja u slučaju povrede na radu. Mjeseci staža iz obje zemlje se sabiraju ukoliko radnik nema dovoljno godina rada u jednoj državi za ostvarivanje prava na penziju. Svaki mjesec uplaćenih doprinosa u Austriji ostaje trajno sačuvan i uzima se u obzir prilikom obračuna penzije, bez obzira na to gdje se podnosi zvanični zahtjev.
Međutim, i ovdje važi pravilo da nema prenosa austrijskog novca za nezaposlene preko PDU2 obrasca. Radnik se prije povratka u Srbiju mora odjaviti sa austrijskog AMS-a. Nakon dolaska, on može podnijeti zahtjev Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) radi ostvarivanja prava na lokalnu srbijansku naknadu, u skladu s domaćim propisima.
Osobe koje se vrate iz inostranstva i potpišu ugovor o radu u Srbiji mogu ostvariti pravo na smanjenje poreske osnovice za čak 70%. Ova povlastica se odobrava na vremenski period od pet godina. Podsticaj je primarno kreiran za visokoobrazovane stručnjake sa specifičnim vještinama, čija bruto zarada prelazi zakonski definisanu minimalnu granicu.
Nevladina organizacija Tačka povratka predstavlja glavnu adresu za sva pitanja građana iz dijaspore. Ovaj projekat je pokrenut u direktnoj saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Vladom Srbije. Organizacija povratnicima nudi sljedeće usluge:
Detaljno savjetovanje o poreskom sistemu i socijalnom osiguranju.
Pomoć pri nostrifikaciji inostranih diploma i administrativnoj prijavi boravka.
Uključivanje u mentorske programe za mlade preduzetnike.
Dodjelu finansijskih podsticaja do 7.000 eura za realizaciju konkretnih poslovnih ideja u odabranim slučajevima.
Vlasti su pokrenule i poseban program pod nazivom Carta Serbica. On je namijenjen osobama srpskog porijekla koje nemaju državljanstvo Republike Srbije. Ovo pravilo se najčešće odnosi na mlađe generacije dijaspore koje su rođene i odrasle u Beču ili Grazu, a nikada nisu izvadile srbijanski pasoš. Ovaj program im omogućava maksimalno pojednostavljenu proceduru dobijanja boravišne i radne dozvole, kao i nesmetanu prijavu radnog staža u penzioni sistem, bez obzira na to što nemaju domaće putne isprave.
Ekonomski pokazatelji na tržištu rada
Jednokratni podsticaji su kratkoročna pomoć, dok svakodnevni život diktiraju realne cijene i plate. Sljedeći podaci proizašli su iz detaljnog istraživanja tržišta za 2026. godinu, pri čemu prikazane vrijednosti služe isključivo kao orijentacija i smjernica za planiranje.
Prosječne neto plate na Balkanu u 2026. godini:
| Država | Prosječna neto plata | Rast zarada u protekloj godini |
| Bosna i Hercegovina | oko 850 eura | +16% |
| Srbija | oko 850 eura | +12% |
| Hrvatska | oko 1.100 eura | +10% |
| Austrija (zakonski minimalac) | oko 1.850 eura (bruto) | zavisno od privrednog sektora |
Ekonomski trend je potpuno jasan. Zarade u Bosni i Hercegovini i Srbiji bilježe brži procentualni rast, ali se zaostatak nadoknađuje postepeno. S druge strane, Hrvatska se zahvaljujući uvođenju eura i zajedničkom evropskom tržištu nalazi na strukturno višem nivou.
Troškovi iznajmljivanja nekretnina u strogim centrima gradova:
| Grad | Mjesečna kirija (jednosoban ili dvosoban stan u centru) |
| Sarajevo | 500–700 eura |
| Beograd | 450–650 eura |
| Zagreb | 600–900 eura |
| Beč | 900–1.400 eura |
Cijene stanova u centru Sarajeva prije samo pet godina bile su upola niže nego danas. Sličan trend rasta cijena nekretnina bilježi i Beograd. Cijene u Zagrebu su ionako drastično skočile nakon zvaničnog ulaska u eurozonu. Zbog toga je jaz između prosječne plate i troškova stanovanja na Balkanu postao podjednako dubok, a u nekim segmentima čak i teži nego u Beču.
Finansijska računica povratka kroz tri realna primjera, prikazana pojednostavljeno i bez uračunavanja državnih podsticaja:
Lokalni posao u Bosni i Hercegovini: 850 eura plata – 600 eura stan – 250 eura hrana – 50 eura prevoz = minus 50 eura na kraju mjeseca.
Rad na daljinu iz BiH za inostrano tržište: 1.500 eura plata – 600 eura stan – 250 eura hrana – 50 eura prevoz = plus 600 eura čistog novca.
Ostanak i rad u Beču: 2.200 eura plata – 950 eura stan – 400 eura hrana – 200 eura prevoz = plus 650 eura čistog novca.
Finansijska razlika između rada na daljinu iz Sarajeva i klasičnog kancelarijskog posla u Beču često je znatno manja nego što većina ljudi misli. Konačna odluka o kvalitetu života ipak zavisi od faktora koje nijedna ekonomska tabela ne može izmjeriti. To su blizina porodice, klima, sporiji tempo života i posjedovanje sopstvene nekretnine.
Procedura za dobijanje PDU2 dokumenta
Prijava na evidenciju nezaposlenih u AMS-u – postupak se pokreće elektronskim putem preko eAMS računa ili ličnim odlaskom u poslovnicu, najkasnije prvog dana nakon prestanka radnog odnosa.
Radnik mora provesti najmanje četiri sedmice na raspolaganju AMS-u radi eventualnog posredovanja u zapošljavanju na austrijskom tržištu.
Podnošenje zvaničnog zahtjeva za izdavanje PDU2 obrasca – zahtjev se predaje pismenim putem, uz navođenje tačnog datuma planiranog preseljenja i adrese stanovanja u Hrvatskoj. Tokom razgovora sa referentom potrebno je izričito naglasiti namjeru prenosa naknade u Hrvatsku.
Korisnici moraju planirati vrijeme obrade dokumentacije koje u pravilu traje između dvije i tri sedmice.
Prelazak granice vrši se isključivo sa originalnim štampanim dokumentom, jer digitalna fotografija na mobilnom telefonu nije važeća na šalterima.
Obavezna prijava u evidenciju HZZ-a u hrvatskoj općini u kojoj je prijavljeno novo prebivalište, i to u roku od sedam dana.
Nakon uspješne prijave, AMS nastavlja redovne uplate novca na postojeći austrijski račun ili direktno na novoregistrovani hrvatski IBAN broj.
Koraci za povratak u BiH ili Srbiju
Zakazivanje zvaničnog termina u poslovnici AMS-a radi odjave sa evidencije, ukoliko se potraga za poslom ne nastavlja aktivno u inostranstvu.
Podnošenje zahtjeva za prekid zamrzavanja isplate radi potrage za poslom u trećoj zemlji (maksimalno tri mjeseca). Uz zahtjev se prilažu detaljno obrazloženje, plan puta i dokazi o zakazanim razgovorima za posao.
Traženje ispostavljanja PDU1 obrasca, odnosno zvanične potvrde o navršenim periodima osiguranja od AMS-a i austrijskog penzionog fonda. Ovi dokumenti će biti neophodni za svako buduće priznavanje radnog staža u domovini.
Zvanična prijava prebivališta u domovini, koja se vrši u lokalnim policijskim stanicama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Prijava na domaću evidenciju nezaposlenih – u kantonalni ili zavod u RS-u kada se radi o BiH, odnosno u poslovnice NSZ-a kada je u pitanju Srbija. Rok za ovaj korak iznosi 30 dana i ključan je za aktiviranje zdravstvene zaštite.
Provjera aktuelnih javnih poziva i programa podrške: konkursi FMROI-a u BiH, odnosno poreske olakšice od 70% i programi Tačke povratka u Srbiji. Mlađe generacije bez državljanstva pokreću proceduru Carta Serbica.
Podnošenje zvaničnog zahtjeva za penziju u državi novog prebivališta čim se radnik približi zakonskoj starosnoj granici. Domaći i austrijski fondovi će u tom slučaju automatski koordinisati proces i uračunati cjelokupni radni staž.
Najčešće greške koje prave povratnici
Greška 1: Pokušaj naknadnog vađenja PDU2 dokumenta nakon preseljenja. To je zakonski nemoguće. Ko napusti Austriju bez ovog papira u rukama, trajno gubi pravo na prenos novčane naknade.
Greška 2: Ubjeđenje da pravilo PDU2 važi i za Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju. Ovaj mehanizam je ekskluzivno pravo država članica EGP-a i Švajcarske, tako da se ne može primijeniti na treće zemlje.
Greška 3: Nepoštovanje obaveznog perioda od četiri sedmice provedene na evidenciji AMS-a. Radnici koji odluče napustiti Austriju odmah nakon dobijanja otkaza gube pravo na prenos naknade.
Greška 4: Kašnjenje s prijavom na HZZ u roku od sedam dana nakon napuštanja Austrije. Čak i sa potpuno ispravnim PDU2 obrascem, prelazak ovog roka automatski poništava pravo na prenos novca.
Greška 5: Registracija i pokretanje firme prije zvanične prijave na evidenciju HZZ-a u programu "Biram Hrvatsku". Kršenje ovog redoslijeda koraka uzrokuje trajan gubitak prava na državne podsticaje.
Greška 6: Pasivno čekanje na automatsko priznavanje inostranog radnog staža. Državne institucije ništa ne provode automatski. Priznavanje staža počinje tek onda kada korisnik lično podnese zahtjev domaćem fondu i priloži austrijske dokaze.
Greška 7: Propuštanje roka od 30 dana za prijavu na nadležne zavode u BiH ili Srbiji. Kašnjenje sa ovom procedurom dovodi do prekida zdravstvenog osiguranja i može značajno usporiti proces priznavanje radnog staža.
