Sa najnovijim povećanjem penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine minimalna penzija ostvarena do 1. januara 2026. godine iznosit će 692,23 KM. Takvih penzionera je najviše.
Izračunali smo koliko im novca preostaje nakon što podmire režijske troškove, izdvoje sredstva za lijekove i kupe osnovne životne namirnice.
Skromna trpeza
Kada je riječ o lijekovima i suplementima, bez inzulina, za njih je potrebno izdvojiti oko 100 KM. U taj iznos nisu uračunati skuplji lijekovi koje ljekari propisuju, naprimjer, nakon bolničkog liječenja.
Troškovi hrane dodatno opterećuju kućni budžet. Kilogram pilećeg filea košta više od 14 KM, dok je za druge vrste mesa, ukoliko ih žele imati na jelovniku barem tri puta mjesečno, potrebno izdvojiti najmanje 50 KM za kilogram. Školjka jaja približava se cijeni od 12 KM, litar ulja košta 3,5 KM, a kilogram mladog sira između sedam i osam KM. Ni tjestenina više nije jeftina, pa najjeftinije pakovanje košta 1,80 KM. Konzerva tunjevine iznosi gotovo tri KM, kilogram buranije košta od pet do sedam KM, dok je paradajz u marketima 2,5 KM po kilogramu, a domaći četiri KM. Cijena smokava dostiže sedam KM.
Od svih ovih namirnica penzioneri mogu priuštiti tek dio. Njihova svakodnevna ishrana uglavnom se svodi na hljeb, mlijeko, supu, skromna variva i nešto voća. U prodavnicama ih najčešće možemo vidjeti na dan isplate penzija, eventualno i dan poslije.
Za hranu je penzioneru potrebno izdvojiti najmanje 350 KM mjesečno, i to za najosnovnije potrebe. Samo svakodnevna kupovina hljeba, po cijeni od 2,5 KM, na mjesečnom nivou iznosi 75 KM.
Teška svakodnevica
Predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH Izet Rizvo za „Avaz“ kaže da je povećanje od 3,5 posto izvjesno, ali upozorava da ono neće značajnije popraviti položaj penzionera. Ističe da su penzioneri zaista postali doktori u preživljavanju, i dodaje da od kraja rata nijedna penzija nije bila ni dobra ni dovoljna.
– Ova godina je takva da je sve toliko poskupjelo da je penzija koja je povećana u januaru, odnosno usklađena za 17,2 posto, već tada bila potrošena – rekao je Rizvo.
Dodao je da bi današnji iznos najniže penzije od oko 700 KM bio dovoljan prije desetak ili petnaest godina.
– Tih 700 maraka bilo bi primjereno možda od 2010. do 2015. godine. Danas više nije – kazao je.
Opisao je svakodnevne prizore koje gleda na pijacama i u prodavnicama.
– Vidite starije ljude kako kupuju jedan paradajz, dvije jabuke ili dva krastavca. Ne zato što im više ne treba, nego zato što ne mogu kupiti više – kazao je.
Dodao je da mnogi moraju birati između hrane, lijekova i režija.
– Ona mora ostaviti novac za lijek jer bez njega neće preživjeti, ovo je sramota od kraja rata nijedna penzija nije bila ni dobra ni dovoljna – upozorio je.
Pomoć izostaje
Rizvo dodaje da je prihvatio poziciju kako bi pomogao najugroženijim penzionerima i pokušao poboljšati njihov položaj. Navodi da svakodnevno šalje dopise i ukazuje na probleme, ali da to još nije dovoljno.
Ističe da je za bilo kakve konkretnije pomake neophodno usvojiti budžet, a kao dodatni problem navodi čekanje na formiranje vlasti, što bi se, prema njegovim riječima, moglo odužiti do sredine godine.