Prema podacima iz dostavljenog teksta, ostvarenje studija DC zaradilo je 46,5 miliona dolara širom svijeta tokom prvog vikenda, uz produkcijski budžet od 44 miliona. Taj rezultat premašio je troškove same produkcije, ali ne predstavlja potvrdu ukupne profitabilnosti, jer ne obuhvata sve troškove i raspodjelu bioskopskih prihoda.
Film je na Rotten Tomatoesu imao 75 odsto pozitivnih kritičarskih recenzija i 94 odsto pozitivnih ocjena provjerenih gledalaca. Dobio je i ocjenu A- prema sistemu CinemaScore, što se u tekstu izdvaja kao rijedak rezultat za horor.
U razgovoru za The Hollywood Reporter, Votkins je objasnio kako je priču o Betmenovom protivniku oblikovao kao tragediju o gubitku identiteta, tijelu koje iznevjeri čovjeka i osveti koja prelazi granicu.
Presudna za njegov dolazak na projekat bila je formulacija originalnog scenariste Majka Flanagana, koji je scenario opisao kao "tragediju u tri čina".
Votkins je upravo na toj ideji zasnovao predstavljanje filma čelnicima DC studija Džejmsu Ganu i Piteru Safranu. Njegov pristup tjelesnom hororu bio je dovoljno neprijatan da se, prema tekstu, čak i Gan trzao na pojedine zamisli.
U središtu priče je Met Hejgen, glumac koji je upravo dobio nominaciju za Oskara, ali mu mafijaš unakazi lice i praktično uništi karijeru u trenutku njenog uspona.
Votkins je želio da publika navija za njega, iako zna da se njegova priča kreće prema tragediji.
"Predstavio sam verziju filma koju su svi prihvatili i podržavali su me do kraja u pokušaju da je ostvarim. Ako vam se film ne sviđa, ne možete kriviti njih. Odgovornost je moja jer sam imao svu podršku", rekao je.
Takav pristup nadovezuje se na njegov raniji rad, posebno izrazito mračni "Eden Lake" iz 2008. godine. Taj film uticao je i na završnicu originalnog ostvarenja "Speak No Evil", koje je Votkins kasnije preradio za američku publiku.
Usred završnog rada na filmu Votkins je saznao da mu je otac, doktor Džordž Votkins, iznenada preminuo.
Gan i Safran omogućili su mu da se povuče i posveti porodici. Film je na kraju posvećen njegovom ocu.
"Bili smo usred posla kada je moj otac veoma iznenada preminuo. Kao što možete zamisliti, bilo je teško. Džejms i Piter su mi se javili, dali mi vremena i bili veoma ljubazni u trenutku kada je trebalo završiti film. To nikada neću zaboraviti", rekao je reditelj.
Njihovo razumijevanje uporedio je s podrškom koju su pružili producentu filma Metu Rivsu tokom njegove privatne porodične krize za vrijeme rada na "The Batman: Part II".
Tom Ris Haris, koji igra Hejgena, tokom snimanja je prikrivao pokidan prednji ukršteni ligament koljena, strahujući da bi povreda mogla ugroziti ulogu važnu za njegovu karijeru.
Votkins i ekipa saznali su za problem prilikom pripreme scene u kojoj Meta, nakon bijega s filmske premijere, udara automobil.
Scena je podrazumijevala kombinovanje glumčevog nastupa i rada kaskadera. Haris je tada upozorio da bi udarac u nogu pod određenim uglom bio posebno rizičan.
"I dalje je izveo skok i pad, ali je otvoreno rekao u čemu je problem. Odgovorili smo: 'Naravno da ne želimo da ti napravimo povredu koja će te pratiti cijelog života.' Zato smo morali malo da prilagodimo izvođenje vratolomije", objasnio je Votkins.
Naglasio je da saznanje o povredi ne bi promijenilo njegov izbor glumca.
"Nije dobio ulogu fudbalera Premijer lige ili NFL-a. On glumi. Tom je bio apsolutno pravi glumac za tu ulogu."
Reditelj prepoznaje i paralelu između priče o glumcu kojem fizičko oštećenje ugrožava karijeru i izvođača koji krije povredu kako ne bi izgubio važan angažman.
Hejgen pomoć traži od doktorke Kejtlin Kor, koju igra Naomi Aki. Ona primjenjuje eksperimentalni postupak s nanoćelijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, namijenjenim obnovi oštećenog tkiva.
Rezultati su u početku zadivljujući, ali se neželjene posljedice pojavljuju kada Hejgena preplave negativne misli i emocije.
Na filmskoj premijeri, gdje dolazi da bi likovao pred nekadašnjim agentom i saradnicima, njegovo novo lice počinje da se topi.
Vraća se u laboratoriju i uzima preveliku dozu tretmana, čime ubrzava pretvaranje u nestabilno biće sposobno da mijenja oblik.
Votkins u toj priči vidi spoj straha od gubitka kontrole nad sopstvenim tijelom i neizvjesnosti koju donosi primjena novih tehnologija u medicini.
"Svaki horor, da bi bio zanimljiv, trebalo bi da dotakne strahove koje svi imamo. Bilo da je društveni ili tehnološki, želite da se ljudima uvučete pod kožu. U ovom slučaju to radimo doslovno", rekao je.
Jedna od ključnih sekvenci prati Hejgenov dolazak u klub mafijaškog šefa Markosa Saboa, odgovornog za unakažavanje njegovog lica.
