Knjiga poezije “Istorija nesporazuma” Milana Rakulja, koja je ovih dana objavljena u izdanju “Službenog glasnika Republike Srpske”, biće predstavljena na 31. Međunarodnom sajmu knjige “Banja Luka 2026” u organizaciji “Glasa Srpske” u subotu, u 16 časova.
O knjizi će, pored autora, govoriti Stevo Grabovac, koji je ujedno i urednik izdanja, dok recenziju potpisuje pjesnik Slobodan Jović. Riječ je o Rakuljevoj četvrtoj knjizi. Uoči promocije o djelu govorio je Rakulj, inače i novinar redakcije za kulturu “Nezavisnih novina”.
“U knjizi je dat poetski opis nesporazuma u više slojeva. Tu je lična istorija nesporazuma između svijeta i mene, koja faktički traje od rođenja do dana današnjeg. Danas, sa četrdeset godina, to prirodno mogu da uvidim, poput svojih vršnjaka; Ahmeda Nurudina, lika iz romana “Derviš i smrt” Meše Selimovića, ili lirskog subjekta iz “Svakidašnje jadikovke” Tina Ujevića. Potom, tu su nesporazumi običnog mislećeg čovjeka u odnosu na jednoglasne mase u vremenu partokratije. Osjetan je, naravno, i kritičan odnos prema politici koja pojedinca ne vrednuje po znanju, časti i etici, nego po članstvu u vladajućoj partiji”, rekao je Rakulj.
Takva politika, dodao je on, vodi jedino ka tome da uskoro djecu nećemo upisivati u škole, nego odmah u političke stranke za šestogodišnjake.
“U nekoliko pjesama opisana je i bukvalna istorija nesporazuma u vidu ratnih žarišta, koja, nažalost, na planeti ne prestaju da plamte ni u 21. vijeku. Najzad, tu su i pjesme koje govore o nesporazumima u samoj umjetnosti. Na globalnom nivou glavne tokove umjetnosti i kulture usmjeravaju sluge raznih agendi, dok na lokalnom učesnici umjetničke scene jedni drugima tapšu po sujeti. I u jednom i u drugom slučaju gubi se suština. Sve u svemu, nesporazuma je mnogo, a njihova istorija veoma je duga. Ipak, u knjizi “Istorija nesporazuma”, bar ja tako smatram, postoje i pohvale ljubavi, prijateljstvu, poeziji, a katkad i poroku, svemu onome što je na margini, a bez čega ne bismo uspjeli da prevaziđemo nagomilane nesporazume”, ističe Rakulj.
Stevo Grabovac u “Riječi urednika” piše da je Milan Rakulj već dugo pjesnik koji treba da ima svoje zasluženo mjesto na sceni srpskog pjesništva.
