U Zenici je održana stručna konferencija „Od inovacije do zdravlja“, posvećena ulozi nauke, inovacija i stručnog znanja u unapređenju sigurnosti hrane, kvaliteta prehrambenih proizvoda i zaštite zdravlja stanovništva.
Događaj je organiziran uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. oktobra, te je otvorio prostor za razmjenu znanja i ideja o tome kako unaprijediti prehrambene sisteme i odgovoriti na savremene izazove u proizvodnji i sigurnosti hrane.
Skup je protekao pod sloganom „Inoviraj danas, nahrani sutra“, naglašavajući povezanost naučnih rješenja, odgovorne proizvodnje i održive budućnosti.
Organizacijom ovog događaja Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ukazao je na važnost povezivanja nauke, zdravstvenog sektora, prehrambene industrije, poljoprivredne proizvodnje i inspekcijskih službi.
Sigurnost hrane ne podrazumijeva samo kontrolu gotovih proizvoda, nego obuhvata sve faze od primarne proizvodnje i izbora sirovina do prerade, skladištenja, transporta i konzumacije.
Znanje, nauka i inovacije u službi sigurnosti hrane i javnog zdravlja
Savremeni pristup sigurnosti hrane zahtijeva saradnju različitih stručnih oblasti, pravovremeno prepoznavanje rizika i primjenu naučno utemeljenih rješenja.
Program konferencije započeo je uvodnim obraćanjem uvodničarke iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a Melite Lelić i direktora Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica dr. sci. Muamera Mandre.
-Ključno pitanje današnje panel diskusije i konferencije je kako od onoga što znamo napraviti bolji proizvod i korist za zdravlje ljudi. Put od ideje do gotovog proizvoda nije jednostavan. On zahtijeva određena rješenja, uklapanje u samom proizvodnom pogonu. Potrebno je da ga zaposlenici i radnici prihvate, a nakon toga potrebno je vidjeti da li daje određene rezultate. Kada kažemo inovacija, tada obično pomislimo i na nove tehnologije. To može biti naravno i bolja izbor sirovine, bolji sastav proizvoda, njegova bolja receptura, kvalitetnije i preciznije mjerenje samog procesa proizvodnje, a može biti i bolje praćenje procesa proizvodnje od proizvođača do potrošača, istakao je Mandra, naglasivši da upravo tu vidi ulogu i značaj samog Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, koji može odrediti koji proizvod su kvalitetni, i sigurni, i koji su nutritivno najprihvatljiviji.
-Put od inovacije do zdravlja završava kod potrošača. Tek kada zdravlje pretočimo u kvalitet i sigurnu hranu i kada bude dostupna svim ljudima, možemo kazati da je inovacija doživjela svoju potpunu vrijednost, istakao je.
U stručnom dijelu programa prof. dr. sci. Almir Toroman s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorio je o budućnosti hrane i uticaju inovacija na svakodnevnu prehranu, dok je dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica predstavio ulogu inovacija u službi sigurnosti hrane i javnog zdravlja.