Piše: Darko Omeragić
Evropska komisija prije nekoliko dana imenovala je Slovenca Marka Makovca za glavnog savjetnika za pomirenje i normalizaciju na Zapadnom Balkanu.
Makovec, prema riječima sagovornika "Slobodne Bosne" političkog analitičara Adija Ćerimagića, spada među diplomate koji Zapadni Balkan poznaje "iznutra", a ne samo iz briselskih kabineta. Ovaj Slovenac bio je savjetnik predsjednika Slovenije Boruta Pahora, a godinu je bio i šef kabineta evropske komesarke za proširenje, također, Slovenke Marte Kos.
"Upravo ta kombinacija, poznavanje briselske mašinerije i istovremeno regije i njezinih političkih aktera, objašnjava zašto je on izbor za ovu funkciju", kaže Ćerimagić za "Slobodnu Bosnu" i dodaje:
"Osim kadrovskog poteza, nadam se da iza ovog imenovanja stoji i nešto više. Europska unija je pod sve većim pritiskom da na zapadnom Balkanu bude prisutnija, proaktivnija i konkretnija, da pomaže u rješavanju nagomilanih problema, naročito u sklopu politike proširenja, u čijem se direktoratu nalazi i njegova pozicija.
POSAO NIJE ZAVRŠEN
Ne bih se iznenadio da Makovec u narednom periodu, osim savjeta i ideja u vezi s normalizacijom odnosa i pomirenjem između zemalja i unutar njih, radi i na specijalnim zadacima u okviru te politike. Dovoljno je pogledati političku retoriku u regiji posljednjih nekoliko sedmica, uključujući i izjave srbijanske ministrice, da bude jasno zašto posao u ovoj oblasti nije završen."
Ćerimagić kaže da za europski put regije to može biti korisno ako rezultat bude ozbiljnija aktivnost na otklanjanju zastoja i stvaranju dinamike tamo gdje ona najčešće zapinje: na bilateralnim sporovima i unutrašnjim blokadama. Naravno, to će se desiti samo ako iza želje, iskustva i dobrih ideja stoji i jasan mandat i stvarna politička podrška država članica. Bez toga će, bojim se, ostati simbol, a ne instrument.
Na naše pitanje kako komentariše otezanje s izborom novog visokog predstavnika u BiH, Ćerimagić odgovara:
"Priča o novom visokom predstavniku sasvim je druga tema i tu je slika bitno drugačija. Dok je Makovec instrument same Europske unije, odnosno jednog direktorata u Europskoj komisiji, oko visokog predstavnika mora se usaglasiti više aktera - u ovom trenutku, čini se, prije svega Pariz, Rim i Washington, a to se do sada pokazalo izuzetno teškim.
Louis Crishock imenovan je za vršitelja dužnosti 30. juna, s prvobitnim rokom od 15 dana; taj rok je prošao, a novog nema. Na posljednjoj sjednici PIC-a nije imenovan novi visoki predstavnik niti je zvanično predloženo novo ime. To mi govori da žurbe nema i da trenutni status quo objema stranama više odgovara nego značajniji kompromis.”
Istovremeno, dogovoren je i okvir za Crishockovo djelovanje: Bonske ovlasti smije koristiti samo ako su narušene ranije odluke visokih predstavnika ili ako je ugrožen Dejtonski mirovni sporazum, i to uz eksplicitnu političku podršku Upravnog odbora PIC-a.
"Moje je mišljenje da su odnosi Washingtona i dijela Europske unije opterećeni dubokim nepovjerenjem, i to ne samo kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Iz perspektive onog dijela Unije koji strahuje da bi visoki predstavnik mogao raditi na zaštiti američkih ekonomskih interesa, odnosno interesa bliskih predsjedniku Trumpu i njegovoj porodici, sistem je bolje zaštićen kada na čelu OHR-a imate vršitelja dužnosti kojem za svaki potez treba izričita podrška, nego italijanskog kandidata iza kojeg stoji Washington", ističe naš sagovornik.
KOMPROMIS SAD-a i EU
No, ne treba gubiti nadu, jer će se sve na kraju završiti kompromisom SAD-a i EU:
"Kako će se priča završiti? Europska unija i Sjedinjene Američke Države uspjele su se u posljednje vrijeme dogovoriti o daleko važnijim pitanjima, od carina do Grenlanda, pa ne treba iznenaditi da dođe do dogovora i o Bosni i Hercegovini. Ali odsustvo dogovora danas pokazuje da akutne žurbe nema. Zato se realističnijim čini scenarij da Crishock ostane na čelu OHR-a još neko vrijeme, a da se trajno rješenje odgodi.
Ne zato što je to najbolje za Bosnu i Hercegovinu, nego zato što u ovom trenutku najmanje košta i EU i SAD", rekao nam je Ćerimagić.
