Huti su osvajanjem cijele jemenske obale Crvenog mora i dolaskom do ključnog plovnog prolaza Bab el-Mandeb sukob sa Saudijskom Arabijom i Izraelom podigli na novu razinu.
Ovim uspjehom nanijeli su težak udarac jemenskoj vladi koju podržava Saudijska Arabija. Analitičari ovaj pomak ocjenjuju kao najznačajniji regionalni razvoj događaja otkako su SAD i Izrael u februaru objavili rat Iranu.
Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kada je šijitski pokret Ansar Allah, poznatiji kao Huti, prvi put digao oružje protiv tadašnjeg jemenskog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da finansira i usmjerava njegov obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada.
Nakon što su 2014. godine Huti iskoristili val nezadovoljstva zbog korupcije i zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija ušla je u rat na čelu koalicije arapskih država.
Zvanični cilj bio je vraćanje priznate vlade na vlast, ali i strah od iranskog uporišta na južnoj granici, kao i želja da se osigura nadzor nad Bab el-Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za saudijsku naftu, bili su među razlozima intervencije.
Taj rat ostao je u zastoju gotovo cijelu deceniju, uprkos primirju iz 2022. godine, a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.
Obalu osvojili za 18 sati
Drugi sukob, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište.
Huti su gotovo od osnivanja pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao "al-Sarkha" (Krik) - "Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islamu" - kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnoj retorici. Međutim, do 2023. godine ta je parola uglavnom ostala simbolička.
To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada su Huti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Ejlat te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako su tvrdili, solidarnosti s Gazom.
Tokom narednih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protuzračna odbrana.
Taj obrazac ponavljao se u valovima. Primirje u Gazi u oktobru 2025. godine privremeno je smirilo napade, ali su borbe između Izraela i Irana, koje su ponovo izbile ove godine, podstakle Hute da u junu obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom.
Time je jemenski sukob dodatno uvučen u širi regionalni rat.
Oružje promijenilo odnos snaga
Ta dva fronta danas se prepliću. Iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su Hutima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu koji je trajao samo 18 sati.
Analitičar Mohamad Elmasri s katarskog Doha Institutea ocijenio je da je riječ o "borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina", dodajući da je pristup iranskom oružju Hutima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.
Strateški značaj Bab el-Mandeba
Bab el-Mandeb, kojim dnevno prolazi oko 12 posto ukupne svjetske trgovine, dodatno je dobio na važnosti otkako je Iran zatvorio Hormuški moreuz, kojim je prije rata godišnje prolazilo oko petine svjetskih energetskih zaliha.
Saudijska Arabija je nakon toga do maksimuma povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abkak do luke Janbu na Crvenom moru - s pet na sedam miliona barela dnevno.
Zbog toga sada čak 21 posto više saudijske nafte ide prema Bab el-Mandebu nego prije rata.
Upravo je to ovaj moreuz učinilo metom. Promet saudijske sirove nafte kroz njega pao je u augustu na oko 400.000 barela dnevno, dok je broj plovidbi pao za 60 do 70 posto otkako brodari izbjegavaju tu rutu. Najnovija eskalacija donijela je dodatni pad od 46 posto.
Tržišta su reagovala munjevito.
Helima Kroft, analitičarka RBC Capital Marketsa, upozorila je da je "pomorski promet kroz Bab el-Mandeb ozbiljno ugrožen napredovanjem Huta", ocijenivši da bi puni rat mogao gurnuti cijenu Brenta do gotovo 122 dolara do kraja godine.
Slične projekcije dijele i druge investicijske banke. Goldman Sachs vidi mogućnost rasta prema 120 dolara ako se sukob otegne u 2027. godini, dok Bank of America očekuje raspon od 95 do 125 dolara do kraja godine.
Međunarodna agencija za energiju saopćila je da će globalna ponuda nafte ove godine pasti više nego što je ranije predviđala, dok je OPEC istovremeno peti put zaredom smanjio prognozu rasta globalne potražnje za 2026. godinu.
Prema podacima IEA-e, Saudijska Arabija i Rusija, drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, u augustu su zajedno crpile oko 5,5 miliona barela dnevno manje nego u januaru, što je kombinovani učinak rata s Iranom i rata u Ukrajini.
Teheran zadovoljan ishodom
Za Teheran ishod na terenu ima gotovo simboličku vrijednost.
- To u biti znači da Iran sada kontrolira Hormuški moreuz, plus još nešto - ocijenio je Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australskom nacionalnom univerzitetu, dodajući da je Iran time "odigrao kartu" globalnih cijena nafte i energetske sigurnosti.
Andreas Krig, vanredni profesor na londonskom King's Collegeu, ipak upozorava da su Huti "užasni" u upravljanju osvojenim područjima i da je malo vjerovatno da će dugoročno moći održati blokadu.
Saudijska Arabija konstantno ispaljuje desetine projektila na područja pod kontrolom Huta, ali zasad bez vidljivog učinka.
Prijestolonasljednik Muhamed bin Salman dvaput je telefonski zatražio od predsjednika Trampa direktne američke zračne udare na Hute, ali je Tramp zahtjev odbio, nudeći umjesto toga obavještajnu podršku.
Tramp je ujedno priznao da je malo vjerovatno da će rat završiti prije američkih međuizbora u novembru, a prema Wall Street Journalu, njegovi savjetnici u internim razgovorima već spominju tek 2029. godinu kao godinu završetka sukoba.
