Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je u ponedjeljak tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj.
- Za sada su tri potvrđena slučaja, što ne znači da nema asimptomatskih slučajeva. Otprilike 80 posto ljudi nema nikakve simptome nakon zaraze, nešto manje od 20 posto ljudi ima neke blaže simptome bolesti slične gripi, s temperaturom, blažim bolovima u zglobovima i mišićima te glavoboljom. No, oko jedan posto ljudi može razviti teške oblike bolesti s teškim neurološkim ispadima. Kod nas u Klinici je hospitaliziran jedan pacijent koji je na respiratoru, a trenutno je stabilno - pojasnila je prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu.
Kako se virus prenosi
Glavni izvor virusa Zapadnog Nila (VZN) su ptice u kojima se virus razmnožava. Na ljude i druge sisare prenose ga komarci, uglavnom iz roda Culex.
Važno je naglasiti da se virus Zapadnog Nila ne prenosi kontaktom među ljudima. Trenutno ne postoji ni cjepivo niti specifičan lijek za ovu bolest.
- Terapija je simptomatska i pokušava se pacijente s teškim oblicima bolesti održati na životu, uključujući korištenje respiratora. Onda se pokušavaju rješavati neurološke posljedice, eventualno kasnije i rehabilitacijom. Značajno je spomenuti da kod teških oblika bolesti Zapadnog Nila može zaostati dugotrajan umor i iscrpljenost. To može trajati mjesecima - rekla je prof. Markotić.
Virus poznat gotovo 90 godina
Virus Zapadnog Nila otkriven je 1937. godine u oblasti Zapadnog Nila u sjevernoj Ugandi. U početku se smatralo da je riječ o rijetkoj bolesti ograničenoj na Afriku koja uzrokuje blagu bolest s povišenom temperaturom.
Prva poznata epidemija virusa Zapadnog Nila dogodila se u Izraelu 1951. godine, u blizini grada Haife, gdje su među 303 stanovnika zabilježena ukupno 123 slučaja bez smrtnih ishoda.
Od sredine 1990-ih slučajevi zaraze, često i sa smrtnim ishodima, bilježe se u nizu evropskih zemalja, što dio naučnika povezuje s klimatskim promjenama.
- Profesorica Jelka Vesenjak-Hirjan je još prije oko 60 godina u svojim istraživanjima dokazala da virus Zapadnog Nila cirkulira i na našem području. Onda zaraza jedno vrijeme nije bila dijagnosticirana: ili nije bila dobra dijagnostika ili virusa nije bilo. Uglavnom, to je sada neka vrsta emergentne bolesti koja se ponovo pojavila u Evropi nakon duljeg vremena. Trebalo bi napraviti puno više značajnih istraživanja da bude jasno šta je tačno povezano s klimatskim promjenama. No, sigurno je da one imaju veliki učinak. Stoga je Američka akademija pokrenula jednu mrežu u koju je uključena i Hrvatska akademija medicinskih znanosti kako bi se pokušalo utvrditi koliko klimatske promjene utiču na različite aspekte života, a posebno na zarazne bolesti - rekla je prof. Markotić.
Više od hiljadu slučajeva u Evropi
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), prošle godine je u 14 evropskih zemalja zabilježeno 1.112 slučajeva zaraze, od kojih je 97 završilo smrtnim ishodom.
Najveći broj zaraženih prošle godine zabilježen je u Italiji, gdje su evidentirana 779 slučaja, i Grčkoj, sa 96 slučajeva. Slijedile su Francuska i Srbija sa po 62 zaražena, dok su u Hrvatskoj zabilježena četiri slučaja.
Virus se širi Evropom
Prema podacima ECDC-a, ove godine slučajeve virusa Zapadnog Nila prijavile su i Albanija, Austrija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Kosovo, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Rumunija, Srbija i Španija.
Broj zaraženih naglo raste u Grčkoj, gdje je od početka godine širom zemlje zabilježeno 157 slučajeva, dok je 13 osoba preminulo.
Pet smrtnih slučajeva povezanih s virusom Zapadnog Nila zabilježeno je i u Sjevernoj Makedoniji, objavile su u subotu tamošnje zdravstvene vlasti. U toj zemlji zabilježena su najmanje 43 slučaja zaraze, od kojih se većina pojavila tokom posljednje tri sedmice.
Početkom augusta vlasti su proglasile epidemiju u nekoliko općina glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.
Zaraza virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj, kao i u ostatku Evrope, bilježi se tokom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a vrhunac prijenosa je između jula i septembra.
Kako se zaštititi
- Dosadašnja istraživanja kod nas bila su fokusirana na istočnu i središnju Hrvatsku i područje Zagreba, gdje su se slučajevi grupirali. Ali nije isključeno da slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila ima i na drugim područjima, samo možda još uvijek nismo to utvrdili istraživanjima. Ona se dijelom rade i kod nas u Klinici. Također i HZJZ radi određena istraživanja - rekla je prof. Markotić.
Budući da su komarci koji prenose VZN najaktivniji u sumrak, zoru i tokom noći, iz HZJZ-a savjetuju korištenje repelenata koji odbijaju komarce, boravak u klimatiziranim prostorima te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tokom boravka na područjima na kojima ima mnogo komaraca.
- Kako zaraza virusom Zapadnog Nila ima sezonski karakter, potrebno je osigurati da u svom okolišu, na okućnicama ili balkonima nemamo ni najmanje izvore vode. Komarice su sposobne svoja jajašca izleći i u najmanjoj plastičnoj čaši s vodom. Dakle, u svojim okućnicama trebamo ukloniti bilo kakav otvoreni izvor vode kako bismo smanjili naseljavanje komaraca - naglasila je prof. Markotić.
