Hrvatska uvodi doživotni zatvor i ekocid, drastično se pooštravaju kazne

Hrvatska bi od početka 2027. godine prvi put mogla dobiti mogućnost izricanja doživotnog zatvora

Vlada je u saborsku proceduru uputila paket zakonskih izmjena kojim se, osim strožih kazni za najteža krivična djela, uvodi i ekocid te dodatno jača zaštita životinja.

Hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kazao je da dio izmjena proizlazi iz usklađivanja s pravnom tekovinom Evropske unije, dok je dio rezultat potreba uočenih kroz konkretne slučajeve.

“Jednim dijelom izmjene Krivičnog zakona su dio usklađivanja s pravnom tekovinom EU-a, ali i unutrašnjeg motiva gdje smo kao Vlada i Ministarstvo željeli, a na temelju analiza i slučajeva s kojima se svakodnevno suočavamo, poboljšati naš krivičnopravni sistem”, rekao je Habijan.

Prema prijedlogu, mogućnost izricanja doživotnog zatvora počela bi se primjenjivati 1. januara 2027. godine i odnosila bi se na 15 najtežih krivičnih djela za koja je trenutno predviđen dugotrajni zatvor.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković kazao je da su na izmjene uticale i okolnosti s kojima se hrvatsko društvo suočavalo posljednjih godina, posebno slučajevi teških ubistava.

“Ovdje mislim konkretno na slučaj u Drnišu. Ovo je jedan od najvažnijih zakona u domeni pravosuđa i mislim da je dobro izbalansiran”, rekao je Plenković.

Osoba osuđena na doživotni zatvor mogla bi zahtjev za uvjetni otpust podnijeti tek nakon 25 godina provedenih iza rešetaka. Samo podnošenje zahtjeva ne bi značilo i automatsko odobravanje otpusta, već bi o tome odlučivao sud.

“O zahtjevu će odlučivati sud, a zahtjev podnesen prije isteka 25 godina neće se niti razmatrati. Druge zemlje EU-a takvu mogućnost omogućavaju i puno ranije”, naveo je Habijan.

Za visokorizične osobe koje odsluže zatvorsku kaznu, ali kod kojih i dalje postoji velika vjerovatnost da će počiniti novo teško krivično djelo, predviđen je dodatni nadzor od jedne do pet godina. Kod najtežih djela počinjenih na štetu djece nadzor bi mogao trajati do deset godina.

Predloženo je i ukidanje zastare za sva krivična djela za koja bude izrečena kazna dugotrajnog ili doživotnog zatvora.

Jedna od značajnijih novina je uvođenje ekocida kao teškog krivičnog djela protiv okoliša. Odnosio bi se na najteže slučajeve koji izazivaju katastrofalne, dugotrajne i nepovratne posljedice po zrak, vodu, tlo i ekosistem.

Za najteže oblike zagađenja okoliša predviđena je kazna od najmanje deset godina zatvora, a mogla bi dosegnuti dugotrajni ili doživotni zatvor. Za ovo krivično djelo također ne bi bilo zastare.

Istovremeno se predlaže veliko povećanje maksimalnih novčanih kazni za kompanije. Umjesto sadašnjih 20 miliona, odnosno 25 miliona eura kod zločinačkog udruženja, kazna bi mogla dosegnuti 50 miliona eura.

Strožije bi se kažnjavalo i namjerno izazivanje požara. Umjesto dosadašnje kazne od šest mjeseci do pet godina, raspon bi bio od jedne do deset godina zatvora. Ako nastane velika materijalna šteta, kazna bi iznosila od tri do 15 godina.

U najtežim slučajevima, kada dođe do smrtnog ishoda ili većeg broja povrijeđenih, minimalna kazna bila bi pet godina, uz mogućnost dugotrajnog ili doživotnog zatvora.

Zakonskim izmjenama uvode se i dva nova krivična djela koja se odnose na životinje – seksualno iskorištavanje životinja i neovlašteno obavljanje veterinarske djelatnosti.

Predviđene kazne kreću se od šest mjeseci do pet godina zatvora, odnosno od jedne do osam godina za kvalificirani oblik počinjen iz koristoljublja.

Mijenja se i definicija ubijanja ili mučenja životinja, tako da bi već jedno takvo postupanje bilo dovoljno za ostvarivanje obilježja krivičnog djela.

Počiniteljima bi se obavezno mogla izreći zabrana držanja i nabavljanja životinja, dok bi takva sigurnosna mjera mogla biti određena i neuračunljivim osobama.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o trgovačkim društvima, kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s evropskom direktivom i uvodi novi okvir za dionice s višestrukim pravom glasa.