Hrvatska pokrenula veliku diplomatsku ofanzivu u EU i NATO-u protiv Srbije, pominje se i BiH

Hrvatska diplomatija je pokrenula veliku ofanzivu u Evropskoj uniji i NATO-u, a prvi korak napravljen je na sastanku u Rigi. Meta kritika su potezi Srbije, dok se s druge strane naglašava i važnost unutrašnjopolitičkih prilika u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska aktivno upozorava svoje partnere i saveznike u EU i NATO-u na opasnost koja prijeti regiji Zapadnog Balkana zbog tenzija koje podiže Srbija. Kap koja je prelila čašu, kako se navodi, bilo je skandalozno masovno veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića tokom njegove sahrane, kada su mu počast odali ljudi iz samog vrha vlasti, vojske i Srpske pravoslavne crkve, piše Jutarnji list.

Na ovakve sramotne slike iz Beograda već su reagovale mnoge države, poput Slovenije, Holandije, Austrije i Turske, a nakon duge šutnje oglasili su se i čelnici institucija Evropske unije.

Prema diplomatskim izvorima Jutarnjeg lista, postupajući po uputama premijera Andreja Plenkovića, ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman je u srijedu na radnoj večeri u Rigi prenio evropskim kolegama šta je Srbija učinila u vezi s Mladićem. Upozorio je na to šta takvi potezi znače za stabilnost Zapadnog Balkana, ali i za sam evropski put Srbije.

Grlić Radman je ovu temu otvorio sa šest evropskih ministara, s posebnim fokusom na partnere iz sjeverne Evrope koji su i sami vrlo kritični prema ponašanju zvaničnog Beograda. Baltičke zemlje su već tradicionalno među najkritičnijima u EU kada je riječ o Srbiji, prvenstveno zbog njenih veza s Moskvom i odbijanja da uvede sankcije Rusiji. Veličanje Mladića sada je poslužilo kao dodatni razlog da ove, ali i druge zemlje, još više zaoštre svoj stav.

Radna večera, koju je organizovala latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže, okupila je šefove diplomatija Hrvatske, Finske, Irske, Latvije, Mađarske i Poljske.

Uz teme proširenja EU, približavanja Ukrajine i Moldavije Uniji te ruskih hibridnih prijetnji, Grlić Radman se posebno osvrnuo na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. U tom kontekstu, poslao je poruke koje se direktno tiču Bosne i Hercegovine.

Šef hrvatske diplomatije je naglasio kako stabilnost BiH i njena evropska budućnost ostaju među ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske. Ponovio je poznati stav zvaničnog Zagreba, istaknuvši važnost “pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata i reforme izbornog zakonodavstva”.

Sastanak je zaključen razgovorima o sigurnosnim izazovima na Bliskom istoku i intenziviranju ruskih destabilizirajućih aktivnosti, uz poruku da Hrvatska ostaje predana sveobuhvatnoj podršci Ukrajini i jačanju saradnje unutar EU i NATO-a.