Hoće li Kanada kriminalizovati Bibliju? Da li je Sveto pismo govor mržnje?

"Kanada je upravo kriminalizovala Bibliju. Zakon C-9 usvojili su kanadski zakonodavci", stoji u objavi na Facebooku od 29. marta 2026. konzervativnog američkog komičara Terensa K. Vilijamsa, kojeg je "AFP" više puta provjeravao zbog širenja lažnih tvrdnji.

"Sada se citiranje Svetog pisma o braku, grijehu ili Božjem planu za seksualnost može procesuirati kao 'namjerno promovisanje mržnje'."

Slične objave, od kojih mnoge prikazuju premijera Marka Karnija pored Biblije, proširile su se Facebookom, Instagramom, Threadovima i Iksom. 

Tvrdnja se proširila i na platformama za dijeljenje videa poput TikToka, YouTubea i Rumblea.

Objave su dobile na popularnosti nakon što je Zakon C-9 - Zakon o borbi protiv mržnje - usvojio kanadski Zastupnički dom 25. marta.

Zakon još mora odobriti Senat i dobiti kraljevsku saglasnost prije nego što postane zakon. Senat je 26. marta završio prvo od tri čitanja.

Zakon predlaže nekoliko reformi kanadskog Kaznenog zakona, koji već uključuje kazne za podsticanje i promovisanje mržnje. Reforme bi dodale tekst za "kodifikaciju definicije 'mržnje' kako bi se razjasnilo kada ponašanje predstavlja zločin iz mržnje" i olakšalo kazneno gonjenje takvih zločina.

Pobornici zakona kažu da su promjene potrebne za borbu protiv rastućeg antisemitizma, islamofobije, homofobije i transfobije.

Ali, suprotno tvrdnjama na internetu, sloboda vjeroispovijesti zaštićena je Kanadskom poveljom o pravima i slobodama. Ministar pravosuđa Šonn Frajzer javno je izjavio da zakon C-9 "neće kriminalizovati vjeru".

U izjavi od 9. decembra 2025. rekao je da je kazneni progon govora mržnje "osmišljen kako bi se uhvatili samo najopasniji, dehumanizujući oblici izražavanja".

Ijan MekLeod, portparol Ministarstva pravosuđa, ponovio je taj stav u e-poruci dostavljenoj "AFP-u" 2. aprila 2026.

"Mržnja je visoki prag koji uključuje ocrnjivanje i prezir", rekao je MekLeod. "Vjerska propovijedanja, tekstovi i učenja izneseni u dobroj vjeri, uključujući Bibliju, ne bi zadovoljili ovaj standard."

Rekao je da Zakon C-9 uvodi definiciju mržnje, na temelju presuda Vrhovnog suda Kanade, kako bi se "razjasnilo što predstavlja zločin iz mržnje ili govor mržnje". Takođe je rekao da zakon specifikuje "šta nije mržnja, naime djela koja diskredituju, ponižavaju, bole ili vrijeđaju".

MekLeod je rekao da zakon takođe uključuje klauzule "kako bi se jasno dalo do znanja da kaznena djela obuhvataju samo izražavanje komunicirano s namjerom promovisanja mržnje ili antisemitizma".

Ričard Mun, profesor emeritus prava na Univerzitetu Vindsor, rekao je 3. aprila za "AFP" da su sudovi usko definisali kazneno djelo kako bi se fikusirali na "ekstremni govor" ili "govor koji predstavlja ocrnjivanje i prezir prema članovima grupe".

"Primjeri koje navode su stvari poput opisivanja članova grupe kao neljudskih, životinjskih, inherentno nasilnih", rekao je.

Rekao je da je "očito pogrešno" tvrditi da ljudi neće moći raspravljati o Bibliji.

Blok "Québécois" pridružio se liberalima, uprkos protivljenju Konzervativne stranke, kako bi usvojio Zakon C-9 nakon što je prihvaćen amandman kojim se uklanja vjersko izuzeće iz kanadskog kaznenog zakona.

Neuspjeli prethodni pokušaji uklanjanja izuzeća od strane vođe Bloka, Iv-Fransoa Blanšet takođe su dočekani s dezinformacijama.

Kako je napisano, član 319(3)(b) zakona kaže da osoba neće biti osuđena "ako je, u dobroj vjeri, izrazila ili pokušala argumentom utvrditi mišljenje o vjerskoj temi ili mišljenje temeljeno na vjerovanju u vjerski tekst".

Uklanjanje ovog jezika izazvalo je zabrinutost katoličkih i muslimanskih čelnika.

Anis Busieres MekNikol, advokat i direktorka Programa temeljnih sloboda pri Kanadskom udruženju za građanske slobode, rekla je za "AFP" da bi uklanjanje odjeljka bez alternativnog jezika "moglo dovesti do progona nekih vjerskih manjina".

U e-poruci od 8. aprila rekla je da uprkos vjerskim slobodama navedenima u Kanadskoj povelji, "državna vlast mogla bi usvojiti pretjerano negativno tumačenje nekih vjerskih propovijedanja i učenja" prema predloženim promjenama.

Međutim, ministar pravosuđa Frajzer tvrdio je da "u gotovo 20 godina postojanja ove odbrane nismo upoznati ni s jednim slučajem u kojem su se sudovi pozvali na član 319(3)(b) kako bi oslobodili optuženog", navodi "Factcheck".