Ne jedu baš oni džabe ovako, poboljšava život! Ovaj način ishrane, koji stavlja akcenat na fermentiranu hranu i meso životinja koje su se hranile na pašnjacima, postao je popularan među potpredsjednikom J.D. Vanceom, ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr., ministrom saobraćaja Seanom Duffyjem i ministrom trgovine Howardom Lutnickom, piše Food & Wine.
Ovu dijetu osmislio je dr. Sean O’Mara, ljekar i konsultant za biološku optimizaciju. Iako je postala poznata kao "dijeta sa kiselim kupusom", O’Mara za Food & Wine kaže da je radije naziva "živom dijetom". "Ona poboljšava živote članova predsjednikovog kabineta i podstiče ih da je šire dalje", ističe on.
Supruga Roberta Kennedyja Jr., Cheryl Hines, još se 2025. godine našalila u jednom podcastu na račun suprugovog režima ishrane, rekavši da on već u 6:30 ujutro priprema steak i jede kiseli kupus. "Toliko je posvećen toj ishrani da će na večeru ponijeti vlastiti kiseli kupus", ispričala je Hines.
Bivši predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy rekao je za Wall Street Journal da su ga uputili kod O’Mare nakon što je primijetio da koža Seana Duffyja izgleda veoma dobro. "Rekao mi je da sam najgori slučaj koji je ikada vidio, ali je toliko pozitivan da je dodao: Imate ogroman potencijal", izjavio je McCarthy, dodajući da je izgubio oko deset centimetara u obimu struka otkako je počeo da prati ovu dijetu.
Ovaj način ishrane stekao je veliki broj pristalica, ali nutricionisti upozoravaju da, pored mogućih koristi, postoje i određeni rizici koje treba uzeti u obzir.
Principi dijete sa kiselim kupusom
Riječ je o načinu ishrane i lifestyleu koji je razvio O’Mara, a zasniva se na nekoliko ključnih principa:
Eliminacija ugljikohidrata i ultra-processed hrane: Konzumira se isključivo meso životinja hranjenih na pašnjacima i morski plodovi.
Fokus na fermentirano: Meso se kombinuje sa namirnicama poput kiselog kupusa ili drugog fermentiranog povrća.
Post i vježbanje: Plan uključuje redovan, produženi post, kao i kratke high-intensity treninge poput sprinta, sklekova i čučnjeva.
Strateški hormetički stres: Podstiče se izlaganje hladnoći i toploti.
Obnova mikrobioma i san: Unos fermentirane hrane i probiotika za zdravlje crijeva, te davanje prioriteta kvalitetnom snu i usklađivanju sa cirkadijalnim ritmom.
O’Mara naglašava da se ne radi samo o kiselom kupusu, već o fermentiranoj hrani uopće. "Bilo koja hrana može da fermentira. Takve namirnice sadrže žive mikroorganizme koji poboljšavaju njihovu nutritivnu vrijednost i čine ih hranljivijim", objašnjava on.
Dodaje da osobe koje prate ovu dijetu ne moraju potpuno da izbace nefermentirano povrće, već je poželjno da daju prednost mastima i proteinima, uz dodatak "žive" hrane radi bolje probave i općeg zdravlja.
Šta dijeta obećava?
O’Mara kaže da želi da njegovi klijenti "dobiju dobru infekciju", misleći pritom na prenos korisnih mikroorganizama iz fermentirane hrane u crijeva. "Neki sojevi se nastanjuju i počinju da žive unutar čovjeka koji jede fermentiranu hranu. Oni poboljšavaju ljudski organizam, baš kao što poboljšavaju i hranu koju fermentiraju", tvrdi on.
Iako navodi da cilj ove dijete nije prvenstveno gubitak kilograma, već smanjenje bolesti, mršavljenje se često javlja kao posljedica. "Najveća žalba koju čujem jeste da ljudi na ovoj dijeti izgube previše kilograma. Toliko je efikasna kada prestanete da jedete procesuiranu hranu i dodate živu, fermentiranu hranu", kaže O’Mara.
On također tvrdi da dijeta može da potakne procese u tijelu koji proizvode peptid sličan glukagonu-1 (GLP-1), hormon crijeva na koji djeluju lijekovi za mršavljenje poput Ozempica. Međutim, to ne znači da fermentirana hrana djeluje na isti način kao ovi lijekovi, a potrebna su dodatna istraživanja.
O’Mara ističe da izbjegavanje ultra-processed hrane samo po sebi značajno doprinosi gubitku kilograma i boljem zdravlju. Tvrdi da ova dijeta može podržati zdrav crijevni mikrobiom i smanjiti rizik od bolesti, navodeći da ljudi koji redovno jedu fermentiranu hranu imaju otporniji imunitet, bolje izgledaju, bolje funkcioniraju i koriste manje lijekova.
Šta nauka kaže o fermentiranoj hrani?
Postoje naučni dokazi koji podržavaju ishranu bogatu fermentiranim namirnicama:
Poboljšan imunitet: Manja studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Cell, pokazala je da su odrasli koji su deset sedmica jeli hranu bogatu fermentiranim namirnicama (poput jogurta, kefira, kimchija i kombuche) imali raznovrsniji crijevni mikrobiom, bolji imunološki odgovor i niži nivo upalnih procesa u organizmu.
Zdravlje crijeva: Naučni pregled iz 2022. godine, objavljen u časopisu Nutrients, navodi da fermentirana hrana može utjecati na crijevni mikrobiom i kratkoročno i dugoročno, te da bi trebalo da bude važan dio ishrane.
Zdravo starenje: Drugi pregled iz 2025. godine, objavljen u časopisu Current Research in Food Science, ukazuje da fermentirana hrana može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i doprinijeti zdravom starenju.
Pored kiselog kupusa, u ishranu se mogu uključiti i druge fermentirane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kimchija, misa, tempeha, kombuche i prirodno fermentiranih kiselih krastavaca. Ipak, stručnjaci savjetuju da se provjeravaju deklaracije, jer neki proizvodi sadrže dodati šećer, previše natrijuma ili uopće nemaju žive kulture.
Mišljenja stručnjaka i mogući rizici
"Fermentirana hrana je jedan od najboljih izvora probiotika koji podržavaju zdravlje sistema za varenje i imunitet, a mogu čak pomoći i u smanjenju upala", kaže Lisa Moskovitz, osnivačica NY Nutrition Group.
Ipak, ona naglašava da nema dovoljno velikih istraživanja o efektima ishrane koja se zasniva prvenstveno na mesu i fermentiranoj hrani, iako takav pristup može imati određene prednosti. "Koristi mogu dolaziti iz većeg unosa proteina i probiotika. Oboje može pomoći u poboljšanju zdravlja crijeva i srca, kao i u smanjenju upala i inzulinske rezistencije", dodaje Moskovitz.
Nutricionistica Sonya Angelone kaže da fermentirana hrana može mesnu ishranu učiniti zanimljivijom, dodati joj kiselkast okus i obezbijediti biljna jedinjenja i vlakna koja bi inače mogla nedostajati.
Međutim, postoje i rizici:
Povišen holesterol: Ishrana bogata mesom može kod nekih ljudi povećati nivo LDL-a, odnosno "lošeg" holesterola, upozorava Moskovitz.
Visok nivo natrijuma: Fermentirana hrana može sadržavati dosta natrijuma, zbog čega je važno čitati deklaracije.
Nedostatak nutrijenata: Angelone dodaje da je ključno obezbijediti dovoljan unos vlakana, kalijuma, magnezijuma i vitamina C.
Iako ovakav način ishrane može pomoći u sagorijevanju visceralne masti, Moskovitz kaže da to "sigurno nije jedini način" da se postigne taj cilj. Stručnjaci se slažu da, iako pojedini elementi ove dijete imaju naučnu osnovu, sam protokol još nije dovoljno istražen.
"Najzdravija ishrana je ona koja je uravnotežena i hranljiva, ali i održiva i prilagođena ličnim potrebama, sklonostima i lifestyleu pojedinca", zaključuje Moskovitz.
