U Hercegovini je trenutačno pod maslinama oko 643 hektara površine, a cilj je do 2030. godine taj broj povećati na 1.000 hektara. Istodobno se priprema i turistička ruta maslinovih ulja koja bi povezala Trebinje, Mostar i južnu Hercegovinu te domaće proizvođače uključila u širu regionalnu turističku ponudu.
O aktualnom stanju i budućnosti hercegovačkog maslinarstva govorilo se na otvaranju dvodnevnog festivala maslinovih ulja "HerzOliveFest – Zlatne kapi Hercegovine".
Predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara Božo Mustapić istaknuo je kako Hercegovina količinom proizvodnje ne može konkurirati najvećim svjetskim proizvođačima, zbog čega naglasak treba staviti na kvalitetu.
Prema njegovim riječima, hercegovačka maslinova ulja posljednjih godina bilježe vrlo dobre rezultate na međunarodnim ocjenjivanjima.
Od 19 poslanih uzoraka, naveo je Mustapić, osvojeno je 15 zlatnih i jedna srebrna medalja, što hercegovačka ulja, prema relativnom uspjehu na ocjenjivanjima, svrstava na drugo mjesto u svijetu.
Potrošnja maslinova ulja u BiH i dalje vrlo niska
Unatoč rastu proizvodnje i kvalitete, potrošnja maslinova ulja u Bosni i Hercegovini ostaje niska.
Prema podacima iznesenima na festivalu, godišnja potrošnja iznosi oko 0,6 litara po stanovniku.
Upravo povećanje svijesti o kvaliteti domaćih proizvoda, ali i njihovo snažnije povezivanje s turizmom, jedan je od pravaca u kojima proizvođači i struka vide mogućnost daljnjeg razvoja.
Planira se ruta od 12 do 14 kušaonica
Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković najavio je razvoj turističke rute maslinovih ulja Hercegovine po uzoru na postojeće vinske ceste.
Planirano je formiranje između 12 i 14 kušaonica na ruti koja bi se protezala od Trebinja, preko Mostara i drugih dijelova južne Hercegovine.
