Vjetrenica kod Ravnog u Popovom polju prva je pećina na svijetu po broju podzemnih životinjskih vrsta. U njoj živi blizu 230 vrsta, a njih 37 nauka je prvi put opisala upravo tu, jer nisu pronađene nigdje drugdje.
Pećina se nalazi tri stotine metara od sela Zavala, u opštini Ravno, na zapadnom rubu Popova polja.
Do nje je bliže iz Dubrovnika nego iz Mostara.
Ono po čemu je poznata u svijetu nema veze s njenom veličinom.
Rekord koji malo ko zna
U Vjetrenici je zabilježeno blizu 230 životinjskih vrsta.
Od toga je preko 90 takozvanih troglobionata, životinja koje su se toliko prilagodile podzemlju da izvan njega ne mogu preživjeti.
Najvažniji podatak je, međutim, drugi: čak 37 vrsta nauka je prvi put opisala upravo iz ove pećine, jer nigdje drugdje nisu bile pronađene.
Po tom bogatstvu podzemnog života Vjetrenica je prva na svijetu, ispred svih poznatih pećina.
Živi fosili u mraku
Među stanovnicima je i čovječja ribica, blijedi vodozemac bez očiju koji može mjesecima biti bez hrane, čuvajući energiju tako što gotovo nepomično čeka plijen.
Tu živi i jedini poznati podzemni cjevasti crv na svijetu.
Dio vrsta su takozvani relikti, ostaci davnih razdoblja, čiji su najbliži srodnici izumrli prije mnogo miliona godina, pa se mogu smatrati živim fosilima.
Za nauku to znači da je pećina svojevrsno sklonište u kojem se sačuvalo ono što je vani nestalo.
U Vjetrenici je zabilježeno blizu 230 vrsta, preko 90 ih živi isključivo pod zemljom, a 37 je prvi put opisano baš tu. Kanali su dugi oko sedam kilometara, a temperatura je cijele godine oko 11 stepeni.
Vjetar koji nije vjetar
Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na ulazu, koje posjetioce dočeka i ljeti.
Nije riječ o vjetru nego o fizici. Unutra je temperatura stalna, oko 11 stepeni, a vani se mijenja, pa zrak struji pokušavajući izjednačiti razliku.
Kanali su dugi oko sedam kilometara, a u njima je preko sto malih jezera.
Pećina je zaštićeni spomenik prirode još od pedesetih godina prošlog vijeka.
Zapisana prije skoro dvije hiljade godina
Vjetrenica ima i pisanu prošlost duplo dužu nego što se očekuje.
Prvi put se spominje 77. godine nove ere, kod Plinija Starijeg, kao čuvena bezimena pećina iz koje snažno puše podzemni vjetar.
Unutra su nađeni crteži stari oko deset hiljada godina, kosti pećinskog medvjeda, pa i kostur leoparda, koji se navodi kao jedini takav nalaz u Evropi.
Kod ulaza stoje i dva stećka s prizorima lova na jelene i viteškog turnira, a u jednoj dvorani kameni sto s osam kamenih stolica za koji se ne zna ni ko ga je napravio ni kada.
Sve to na jednom mjestu, u zemlji koja se rijetko spominje na svjetskim listama, a u ovom slučaju drži prvo mjesto.
