Haris Pašović: 'Umjetnost ne smije šutjeti o ekologiji'

Sarajevo Fest 2026. uključuje se u veliki evropski projekt „Festivalska šuma“ (Festival Forest), koji okuplja festivale širom Evrope oko ideje povezivanja umjetnosti, kulture i brige o životnoj sredini. 

Tim povodom sutra, 4. septembra, u 10:00 sati, na Pozorišnom Trgu Susan Sontag bit će zasađena breza koja će simbolično povezati Sarajevo sa evropskom mrežom. 

Stablo će zasaditi Tamar Bruggemann i Peter Florence, direktori projekta, a nakon sadnje održat će se razgovor o odnosu ekologije i umjetnosti u kojem učestvuju Anes Podić, Tue Biering i direktor Sarajevo Festa Haris Pašović, koji je u razgovoru za Avaz govorio o značaju ove akcije i bogatom programu ovogodišnjeg festivala.

Govoreći o važnosti uključivanja u ovaj projekt, Pašović naglašava da svi postajemo svjesni kako životna sredina postaje najurgentnije pitanje današnjice.

– Toplotni talasi, razarajuće poplave i klizišta su tu, u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Sarajevo i Zenica su među prvih pet najzagađenijih gradova u svijetu. Problem vodosnabdjevanja u Sarajevu je urgentan. S obzirom na ovakve dramatične događaje, malo je političke, ali i civilne akcije. Umjetnost kod nas malo ili nimalo govori o životnoj sredini – ističe Pašović.

Objašnjavajući zašto je upravo stablo života odabrano kao centralni simbol, direktor Sarajevo Festa podsjeća da je riječ o univerzalnom mitskom i kulturnom simbolu, što se direktno vezuje za tematski okvir festivala.

– Stablo života je univerzalni mitski i kulturni simbol, a tema ovogodišnjeg Sarajevo Festa je „Život.“ Tamar Burggemann iz Nizozemske i Peter Florence su direktori velikog evropskog projekta „Festivalska šuma“ u kojem učestvuju brojni evropski festivali. Sarajevo Fest je član Evropske festivalska asocijacije i rado smo se pridružili tom projektu. Posadit ćemo brezu na Pozorišnom trgu – Susan Sontag i ona će simbolički biti dio evropske „Festivalske šume“ – navodi Pašović.

Ovogodišnji Sarajevo Fest donosi i izuzetno snažne gostujuće predstave i autore iz cijelog svijeta koji se bave ključnim društvenim i ljudskim pitanjima.

– Denis Karačevcev je ukrajinski čelista koji je svirao u Harkivu, dok su ga raketirale ruske vojne snage. Vedran Smajlović je naš čelista koji je svirao u Sarajevu na ulicama i grobljima pod granatiranjem srpskih vojnih snaga. Na ovogodišnjem Sarajevo Festu, Denis je svirao čelo na istim mjestima gdje je svirao Vedran. To je tako jak izraz vjere u život i kreativnost. Ali ta kreativnost i ljepota su u stalnoj opasnosti kako vidimo u crnogorskoj predstavi „Smrt u Dubrovniku.“ Poljska predstava govori o dostojanstvu življenja, ali i pravu na dostojanstveno umiranje – kaže Pašović.

Posebno naglašava i dolazak velikih evropskih pozorišnih imena u glavni grad BiH.

– Berliner Ensemble, jedno od najvažnijih svjetskih pozorišta, dolazi prvi put u BiH. Njega je osnovao Bertolt Brecht, i Sarajevo ove jeseni ugošćuje legendarni teatar koji govori o kontinuitetu i umjetničkom stvaranju. Grci dolaze sa dvije predstave. Jedna je antička drama Elektra, što sada u vrijeme popularnosti „Odiseja“ dobiva poseban, najsavremeniji prizvuk. A druga predstava je o ženskoj slobodi i erosu – dodaje naš sagovornik.

Kada je riječ o ulozi umjetnika u savremenom društvu i njihovoj spremnosti da preuzmu odgovornost za pitanja ekologije i održivog razvoja, Pašović podvlači da umjetnici dijele sudbinu svih građana.

– Umjetnici mogu i moraju da se bave umjetnošću. Ali umjetnici dijele sudbinu svih građana, i imaju javni glas. U tom smislu, naš posao nije samoreklama, naš posao je odgovornost. I kreativnost. Publika je također odgovorna. Publika mora da zahtijeva više od umjetnosti do estrade. Nas publika plaća da govorimo istinu. Onda ne smije da dozvoli da je zaslijepi šarenilo i zabava. Zdravo društvo zahtijeva balansiran javni život – poručuje direktor festivala.

Na kraju, Pašović je izrazio nadu u dugoročnu poruku koju će zasađeno stablo na Pozorišnom trgu poslati svim prolaznicima i budućim generacijama.

– Nadam se da će Drvo života Sarajevo Festa biti stalna inspiracija da briga o prirodi i životnoj sredini postane dio naših života – zaključuje Pašović.

(Avaz.ba/DEPO PORTAL/au)