- Poseban administrativni status u Republici Srpskoj ne treba da dobije Memorijalni centar Potočari, jer za to nema nikakvog osnova. Ako mjesta stradanja srpskog naroda nisu tretirana na taj način, onda nema razloga da to bude slučaj ni sa njima. I, na kraju krajeva, šta bi to značilo? Da rade šta hoće, da budu mimo zakona, da ne podliježu zakonima zemlje na čijoj teritoriji funkcionišu – rekla je Graorac za .
Graorac je napomenula da je pozivanje u pomoć svih i svakoga, samo da bi se zaštitio Centar, odnosno zaposleni, pokušaj uticaja na Tužilaštvo i procesne radnje koje su u toku.
- Ono što nije jasno jeste čemu sve to, ako je sve u redu i u skladu sa zakonom? Posebno je neprimjereno pozivanje na emocije, status žrtava i kulturu sjećanja. Ne vidimo da je iko pomenuo ove stvari niti da iko dovodi u pitanje rad Centra u tom pravcu. Zato čudi tolika panika, frka i pozivi u pomoć prijateljima, državama i strancima, koji su, uostalom, ionako dio tog centra, bilo direktno ili indirektno - ocijenila je Graorac.
Ona je dodala da je u istom kontekstu i reagovanje Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), koja je javno stala u zaštitu zaposlenih, iako su oni samo pozvani na razgovor u vezi sa svojim poslom, a ne aktivnostima na procesu traženja nestalih lica ili njegovanju kulture sjećanja.
- Neprimjereno je da se stavljaju na bilo čiju stranu, da brane nečije postupke ili utiču na rad pravosudnih institucija u BiH. Međutim, ovim reagovanjem uradili su upravo to. Preporučujemo im da se okrenu traženju nestalih, da ostave pravosudne institucije da rade svoj posao i da se bore za nove informacije i saznanja o našim nestalim – napomenula je Graorac.