Građanima FBiH do 7.000 KM potpore za solarne panele

Solarni paneli građanima i gospodarstvenicima omogućuju proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, a viškove mogu predavati u elektroenergetsku mrežu. Zakonski okvir za takav model postoji, no njegova je primjena u Bosni i Hercegovini još u začetku. Operator za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije BiH početkom ovog mjeseca raspisao je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela, za koji vlada velik interes građana.

Četiri milijuna maraka potpore

Za javni poziv namijenjena su četiri milijuna maraka, a prijavitelji su podijeljeni u dvije kategorije. Za sufinanciranje 50 posto troškova, do najviše 7.000 maraka, izdvojeno je 2,8 milijuna maraka. Preostalih 1,2 milijuna maraka namijenjeno je socijalno ugroženim kućanstvima, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.

„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvaća 100 kućanstava, troškove nadoknađujemo nakon završetka“, pojasnio je Goran Valka, vršitelj dužnosti predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju Federacije BiH, piše FTV.

Složene procedure i dalje su prepreka

Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, nazivaju se kupcima-proizvođačima, odnosno prosumerima. Njihov broj u Bosni i Hercegovini raste, ali administrativni postupci i dalje otežavaju prelazak na ovaj model.

„Napokon imamo nekoliko stotina registriranih prosumera. Procedura je vjerojatno još složenija nego što bi trebala biti, ali pretpostavljam da smo tu proceduralnu prepreku koliko-toliko prevladali“, kazao je Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

Prošle godine polovina ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na kućanstva. Proizvodnja na krovovima stambenih objekata zato ima važnu ulogu u dekarbonizaciji, odnosno smanjenju upotrebe fosilnih goriva.

Kušljugić upozorava da razvoj solarne energije mora pratiti i prilagodba elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.

„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću dizalica topline“, istaknuo je Kušljugić.

Građani prepoznaju prednosti ulaganja

Interes za vlastitu proizvodnju električne energije raste i među građanima. Solarne panele smatraju korisnim ulaganjem, premda početni troškovi mnogima predstavljaju prepreku.

„To je odlična ideja, to se događa i u nekim europskim zemljama.“

„Mislim da je to dobro, tko god može postaviti panele.“

„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija.“

„Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, ali mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sustav.“

Povrat ulaganja za desetak godina

Ugradnja solarnih panela za prosječno kućanstvo stoji oko 10.000 maraka, a prema procjenama, ulaganje se može vratiti za desetak godina. Uz subvencije i očekivani rast cijena električne energije, to bi razdoblje moglo biti i kraće.

Iz Operatora najavljuju nove javne pozive.

„To je jako važno za naše građane koji se možda u ovom trenutku nisu stigli prijaviti ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave sljedeće godine i sudjeluju u javnom pozivu“, kazao je Valka.

Unatoč postojećoj regulativi, složeni administrativni postupci i prikupljanje dokumentacije otežavaju ugradnju i priključenje solarnih elektrana. Zbog toga je potrebno donošenje podzakonskih akata kojima bi se postupci pojednostavnili i ubrzali.