Gornji Jelovac kod Prijedora selo pjesnika

Ova dva društva godinama uspješno sarađuju promovišući kulturu, jezik i običaje srpskog i slovenačkog naroda.

Gornji Jelovac kod Prijedora, u kojem živi nekoliko stotina stanovnika, je selo pjesnika.

Najistaknutiji su Rajko Mudrinić, Duško Pilipović, Savan Zorić, Milan Jajčanin, Milan Trubarac, Milan Stojanović, Nevenka Pilipović Marin, Milena Reljić, Stojan Aleksić, Rada Strika, Mladen Prodan, Rajko Srdić, Vasilije Karan, Mladen Prodan Mlađo.

Oni su ispunili malu seosku biblioteku knjigama o svome selu, u njedrima planine Кozare.

To su zbirka pesama Rajka Mudrinića "Vama pod Кozarom" (1971.) priče Vasilija Karana "Zdravko Prodan i rat" (1999.) roman Milana Stojanovića "Osušena loza" (2008.), i monografija "Oj Jelovac", (2011.), knjige Dušana Aleksića "Šezdeset godina škole u Gornjem Jelovcu" (2009.), "Tragedija srpskih ognjišta 1941. – 1945. Godine", (2015.) i "Zavjere, ratovi i genocid nad srpskim narodom" (2024.)

Zavičajno društvo objavilo je Antologiju pjesnika "Naš Jelovac" u kojoj je zastupljeno 14 autora.

Vasilije Karan, rođen 1934. godine u Međuvođu kod Kozarske Dubice, u pripovijetkama, pjesmama i romanima opisao je djetinjstvo u Drugom svjetskom ratu i Kozaru, planinu u kojoj je pronašao spasenje. Njegov prvi roman "Crveni tragovi" nagrađen je na konkursu "Dnevnika" u Novom Sadu, a ove godine Organizacioni odbor 53. književnih susreta na Kozari dodijelio je Vasiliju Karanu Povelju za izuzetan književni doprinos očuvanju tradicije i njegovanju sjećanja na narodno-oslobodilački pokret Kozare i Potkozarja.

Zajednički program društava "Patrija Jelovac Prijedor" i "Triglav", 

potvrdio je da umjetnost i kultura snažno čuvaju sjećanje na oslobodilačku borbu u Drugom svjetskom ratu.

Na kraju programa, Vasilije Karan (književnik), Mladen Prodan (Zavičajno društvo "Patrija Jelovac Prijedor") i Ljiljana Memon (Društvo Slovenaca Republike Srpske "Triglav") zajedno su otpjevali dvostih "Oj, Jelovac, moje rodno mjesto, ja se tebi rado vraćam često".