Nakon mnogo rada, struke, velikog angažmana ljudi iz kulturnog miljea, 4. decembra navršila se godina otkako se bosanskohercegovačka neprolazna gradska pjesma sevdalinka našla na listi UNESCO-a.
Ta vijest u bh. javnosti, koliko god bila značajna, prošla je nekako tiho, da ne kažemo nezapaženo, a u biti velika je to stvar bila, pogotovo kada se zna da se sevdalinka u BiH baštini skoro četiri stoljeća.
Generacije čuvara
Do sada su na UNESCO-ovoj listi upisani „Zmijanjski vez“, „Konjičko drvorezbarstvo“, „Branje trave ive na Ozrenu“, „Običaji košenja na Kupresu“ i „Uzgoj konja lipicanera“.
Kako je često znao kazati etnomuzikolog mr. Damir Galijašević, direktor Fondacije „Sevdah“, koja okuplja mlade talente sevdaha, sevdalinka je prošla kroz brojne transformacije, ali je opstala putujući i živeći u svakom vremenu.
- Danas je možemo posmatrati kao vjerodostojan dokument o životu bosanskog čovjeka, sreće i nevolje, tuge i radosti, okupacije i borbe za slobodu. Svi segmenti života satkani su u njenim stihovima i kajdama. Četiri stoljeća „sevdisanja“, sevdalinka je upisana na UNESCO-ovu listu nematerijane kuturne baštine čovječanstva. A u ta četiri stoljeća stalo je hiljade pjevača, autora, zapisivača i istraživača - kaže Galijašević.
Danas se smjenjuju generacije čuvara sevdalinke. Na koncertu „A po čemu da se prepoznamo“ u Sarajevu, bila je prilika da se upoznaju, vide i čuju mladi talentovani izvođači sevdalinke koji su pjevali pjesme sve starije od jednog stoljeća, među njima i šest etnomuzikologa.
Sevdalinku su pjevali Zanin Berbić, Alma Subašić, Safet Bučo, Melika Karić, Hamza Šantić, Nejla Keškić-Muzaferija, Memnum Muzaferija, Namir Mašić i Kenan Kantardžić, uz muzičku pratnju orkestra Fondacije „Sevdah“ pod rukovodstvom Damira Galijaševića.
Legende sevdaha
Iste večeri, 4. decembra, također povodom godišnjice upisa sevdalinke na UNESCO-ovu listu, održan je koncert „Sevdahom se Mostar okitio“. Uz tradicionalnu pjesmu u Narodnom pozorištu Mostar priređena je i izložba sevdalinke „Nasljeđe koje pjeva“. Ideja je potekla od Miralema Gluhovića, da se grad svjetlosti, grad kamena i mostova na na Neretvi opet nađe u zagrljaju sevdalinke. Za to su se pobrinuli solisti: Nusret Omerika, Esma Džiho, Elmedin Balalić, Adi Mrkan, Ale Kasumović, Mustafa Omerika, Ibrica Puce, Hasiba Agić, Zulfo Bota, Mirsada Mekić, Mesud Kreštalica, Zulfija Tahirović, Adnan Delić i Namik Husnić.
„U srcu Bosne - u srcu svijeta“, nazvan je koncert koji je u prepunoj velikoj sali BKC-a Tuzla organiziralo udruženje „Sevdalija“, čiji vrijedni članovi na svoj način promoviraju pjesmu sevdalinku. Predsjednik Udruženja, sada već afirmisani pjevač Džavid Pamuković na koncert je doveo Esada Kovačevića, dvostrukog pobjednika lukavačkog festivala „Lukavac slobodi pjeva“ 1995. godine pjesmom „Sevdisanje“, Hajrudina Udvinčića Hazreta, Mehmedaliju Dropića, Fahrudina Barića, Vokalni ansambl BKC-a Tuzla te Izvornu grupu zurle i bubanj. Izvođače u Tuzli pratio je orkestar Abaza Bijedića.
- To što se sevdalinka našla u porodici UNESCO je nešto zašto smo se godinama borili i izborili. To je priznanje našoj državi, našoj baštini i tradiciji. Svjesni smo da se više nikada neće roditi legende sevdaha kao što su bili: Safet, Zaim, Meho, Zekerijah, Beba, Zehra, Zora, Nada, Nedžad, Muhamed, Hanka, Himzo, Nedeljko i mnogi drugi, kojima je sevdalinka bila život, ali na nama je da se borimo, da mladim generacijama prenesemo i svoje pjevačko i stvaralačko znanje. I da naglasim, koncerti koje organiziramo povom 4. decembra imaju osnovni cilj da ustanovima „Dan sevdalinke u BiH“ - kaže Pamuković.
Izložba sevdalinke
U Narodnom pozorištu Mostar priređena je i izložba sevdalinke „Nasljeđe koje pjeva“.
Ideja je potekla od Miralema Gluhovića, da se grad svjetlosti, grad kamena i mostova na Neretvi opet nađe u zagrljaju sevdalinke.
