Za Milu Bajića iz ovog mjesta na Kordunu, to nije bila samo „daska“, već dio porodične klupe koju je pravio sa djecom.
Za policiju, koja je izašla na teren nakon rasprave geometara i Bajića, daska je postala dio izvještaja.
A iza tog komada drveta, postavljenog na livadi sa dva gola, stoji projekat vrijedan više milijardi evra, najavljen kao najveća investicija u istoriji Hrvatske – izgradnja data centra u opštini Topusko, čije bi središte bilo u Pecki.
Data centri su objekti u koje se smješta oprema potrebna za funkcionisanje svijeta oslonjenog na informacionu tehnologiju i vještačku inteligenciju.
Hrvatsko-američki investitori žele da kupe zemljište za izgradnju centra, ali Mile Bajić i njegova porodica odbijaju da prodaju deset hektara svojih parcela.
Strahuju za životnu sredinu zbog takvog projekta.
Krajem maja, kada je novinarska ekipa BBC-a posjetila porodicu Bajić u Pecki, njihovu kuću i okolno imanje nadlijetali su dronovi dok su geometri radili na terenu.
Bajići ne žele da nepoznati ljudi na njihovom posjedu mjere i snimaju ih dronovima, pa su pozvali policiju.
„Ljudi ovdje imaju osam razreda škole, ali im je jednostavno zaključiti da će ovaj projekat uništavati prirodu.“
„Koliko će se šume posjeći, kako će obezbijediti neophodnu vodu, kome će ostati sav taj beton kad tehnologija uznapreduje za nekoliko decenija?“, pita Mile Bajić.
Prema podacima sa sajta projekta, iza Panteona AI stoje hrvatski preduzetnik Jako Andabak, koji je bogatstvo sticao u osiguranju, turizmu, poljoprivredi i energetici, i Amerikanac Rajan Rič, predstavljen kao predvodnik američkih institucionalnih investitora.
Predstavnici projekta do sada su odbacivali navode da će Panteon ugroziti okolinu.
„Sve se radi u skladu sa propisima Republike Hrvatske, koji su identični onima u Evropskoj uniji“, rekao je Mario Gudelj, rukovodilac projekta.
Do kuće porodice Bajić u selu Pecka, udaljenom dvadesetak kilometara od granice sa BiH, stiže se neasfaltiranim putem.
Mjesto je prema popisu iz 2021. godine imalo svega devet stanovnika.
Porodica Bajić živjela je u Pecki do 1995. godine, kada je tokom operacije „Oluja“ izbjegla u Srbiju. Vratili su se četiri godine kasnije.
„Tu je bila trava po metra.“
„Sopstvenim rukama smo pravili prozore, krov, deset godina smo bili bez struje.“
„Tu smo radili, sjekli se, padali, lomili se. Imam ožiljaka ne znam koliko. Borili smo se i stvorili ovo“, kaže Mile.
Bajići obrađuju zemlju, uzgajaju ovce, imaju baštu i živinu te ne žele da napuste Pecku.
„Bilo nam je ponuđeno 400.000 evra da prodamo.“
„To je bila zadnja cifra. Nismo pristali“, kaže Slavka Bajić.
„Kud bih ja sad da idem? Gdje bih se pronašla? Ako budem morala da idem, ne znam šta će biti.“
U Topuskom, opštini kojoj pripada Pecka, nadaju se da bi projekat mogao zaustaviti višedecenijsko iseljavanje stanovništva.
Ivica Kuzmić, načelnik opštine Topusko, kaže da investitori još nisu podnijeli zvanične zahtjeve, ali da su usmeno predstavili planove.
Prvi konkretni koraci načinjeni su na samitu Inicijative tri mora u Dubrovniku, kada je potpisano pismo namjere između američke kompanije Pantheon Atlas LLC i Končar grupe.
„U slučaju realizacije – prihodi opštine povećali bi se 400 odsto samo direktno iz ovog projekta kroz komunalnu naknadu.“
„Mi to sve držimo sa rezervom, jer su to za sada usmene najave“, kaže Kuzmić.
Na sajtu projekta navodi se da bi u data centru radilo 1.500 ljudi, dok bi njih 3.000 bilo angažovano na izgradnji.
„Topusko, Gvozd, Glina, kao i sve opštine uz granicu od popisa do popisa gube 25-30 odsto stanovnika.“
„Nama je cilj da odlazak stanovništva stane, da se novi dosele, a stari vrate.“
Ipak, priznaje da postoje i strahovi.
„Bio bih lud da kažem da kao odgovorna osoba u opštini nemam strah.“
„Ali sa druge strane, imam i odgovornost za cjelokupan razvoj.“
Najvažnijim smatra studiju procjene uticaja na životnu sredinu.
„Ako se ispune zakonski uslovi, moje i mišljenje opštinskog vijeća, ali i većine stanovnika, jeste da su ovom području potrebne investicije.“
Prema studiji Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta Ujedinjenih nacija (UNU-INWEH), očekuje se da će data centri koji pokreću vještačku inteligenciju do 2030. trošiti 945 teravat-sati električne energije godišnje.
To je više od ukupne godišnje potrošnje Pakistana, Bangladeša i Nigerije zajedno.
Istraživači upozoravaju da veliki AI data centri mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu zbog velike potrošnje struje, vode, zauzimanja zemljišta i stvaranja elektronskog otpada.
Mario Gudelj tvrdi da projekat neće ugroziti vodosnabdijevanje stanovništva.
„Nećemo upotrebljavati vodu iz javne infrastrukture koju koriste stanovnici ovih mjesta.“
„Radimo ispitivanja postojećih rezervoara vode ispod zemljišta na kome ćemo graditi i u odnosu na otkrivene količine vode napravićemo konačno tehničko rješenje izgradnje data centra.“
Dodaje da neće biti ugrožena ni banja po kojoj je Topusko poznato.
Kako navodi, projekat podrazumijeva i izgradnju solarne elektrane snage 500 MW, kao i 280 kilometara dalekovoda.
„Kompletna proizvodnja iz solarne elektrane trošiće se na licu mjesta za rad data centra.“
„Ostatak energije nabavljaćemo kod privatnih proizvođača, u ogromnom procentu iz obnovljivih izvora.“
Gudelj odbacuje i druge kritike.
„Neće se uništiti groblja i ostaće tamo gdje jesu, a biće uređena o trošku investitora.“
„I nećemo isušiti rijeku Glinu – ovaj projekat nema veze sa Glinom.“
Željka Gujić, supruga Mile Bajića, posljednjih mjeseci proučava propise o zaštiti voda, životne sredine i vlasničkim odnosima.
Pokrenula je inicijativu da Pecka postane zaštićeno područje.
„U kom selu imate potok koji teče i ponire, pećinu, ogromno bogatstvo životinja i biljaka?“
„Slikali smo sve te vrste, slali dokumentaciju na različite strane, ali za sada je slab odgovor.“
Bajići znaju da postoji mogućnost da će jednog dana morati da napuste ovaj kraj, ali poručuju da zemlju neće prodati.
Iz projekta navode da će njihovo zemljište biti izuzeto iz plana ukoliko ne pristanu na prodaju.
„Njihova zemlja biće izuzeta iz projekta i oni mogu ostati tamo da žive“, saopštio je pres tim projekta.
Za porodicu Bajić posljednjih mjeseci život se potpuno promijenio.
„Trebale su nam nedjelje da prihvatimo da bi ovdje mogao nastati data centar.“
„Kad smo prihvatili da smo sve izgubili i da krećemo od nule, rekli smo: ‘Sad idemo u borbu jer nemamo više šta izgubiti’.“
„Da se naš glas čuje i ostane zabilježeno da su postojali ljudi koji su se borili.“