Bosna i Hercegovina će u 2026. godini ostvariti privredni rast od 2,4 posto, što je ispod prosjeka zapadnog Balkana, za koji Svjetska banka prognozira rast od 3,1 posto. Istovremeno, prognoze za BiH blago su snižene, a među ključnim preprekama snažnijem razvoju izdvajaju se visoki troškovi trgovine i komplikovane regulatorne procedure.
Svjetska banka upozorava da dodatni troškovi zbog necarinskih prepreka uvozu u regionu iznose oko 10 posto, dok bi uklanjanje polovine postojećih prepreka moglo srednjoročno povećati bruto domaći proizvod (BDP) do 12,5 posto. Za BiH su ova upozorenja posebno važna zbog potrebe za jačanjem konkurentnosti domaćih kompanija, povećanjem izvoza i otvaranjem kvalitetnijih radnih mjesta.
Ekonomski analitičari Zoran Pavlović i Igor Gavran za "Avaz" upozoravaju da prognozirana stopa rasta nije dovoljna za značajniji napredak životnog standarda građana, dok korupcija, neefikasna administracija i izostanak odgovarajućih podsticaja dodatno opterećuju domaću privredu.
Slab rast
Gavran smatra da ni prognoze za ostatak regiona nisu posebno ohrabrujuće, jer ekonomije zapadnog Balkana i dalje znatno zaostaju za razvijenim zemljama i potrebne su im mnogo više stope rasta kako bi im se dugoročno približile. Iako su visoki troškovi poslovanja i spora administracija značajne prepreke, on najveću odgovornost vidi u lošem radu vlasti, koje, umjesto da podstiču razvoj, dodatno opterećuju ekonomiju, između ostalog i zbog raširene korupcije.
- Ni prognoze za ostatak naše regije nisu ništa spektakularno jer ove ekonomije i dalje itekako zaostaju za razvijenim ekonomijama i trebaju im daleko brže stope rasta da bi im se čak i u dugom roku približile. Jesu i faktori koje je Svjetska banka navela oko troškova poslovanja i sporosti administracije bitni, ali mislim da najveći utjecaj imaju loše vlasti koje posebno u BiH djeluju destruktivno na ekonomiju umjesto da potiču ekonomski razvoj, uz obilje korupcije. Rast od 2,4 posto se neće ni osjetiti, a kamoli da će građani živjeti bolje. Građanima više znači daleko veći procenat rasta cijena - navodi Gavran.
Slično mišljenje iznosi i Pavlović, koji ocjenjuje da je prognozirana stopa rasta niska za zemlju kojoj su potrebni novi projekti, proizvodni kapaciteti i radna mjesta.
-Te projekcije su vrlo nesigurne. Zasnivaju se na različitim analizama, ali nisu posebno pouzdane jer se sve može promijeniti čak i preko noći, naprimjer, ako poskupi barel nafte. Ipak, jasno je da je rast od 2,4 posto nizak za jednu zemlju.
Kinezi, koji imaju milijardu stanovnika, uspjeli su održati rast na nivou od četiri, pa čak i 4,5 posto. Takav rast nije dovoljan za BiH i, nažalost, uglavnom se ne zasniva na novim projektima, novim radnim mjestima i novoj proizvodnji, što su preduslovi za povećanje bruto domaćeg proizvoda i konkretnu korist za građane - ističe Pavlović.
Korupcija i birokratija
Govoreći o utjecaju korupcije i neefikasnih institucija na investicije, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost domaćih preduzeća, Pavlović upozorava da se BiH ponovo našla na takozvanoj sivoj listi, što šalje lošu poruku potencijalnim investitorima.
- Mi smo zemlja koja je po drugi put otišla na takozvanu sivu listu. Dvije godine nam je trebalo da ispunimo uslove kako bismo s nje bili skinuti, a sada smo ponovo na toj listi. To je loš znak za svakog investitora koji bi došao s novcem i pokrenuo neki posao.
S druge strane, imamo situaciju u kojoj mnogo toga u državi nije uređeno. Dovoljno je pogledati koliko se čeka na građevinsku dozvolu. I po tom osnovu BiH je veoma loše rangirana jer su procedure birokratski komplikovane, posebno za strance – kaže Pavlović.
On ukazuje i na to da susjedne zemlje, poput Srbije, investitorima nude različite pogodnosti kako bi privukle ulaganja u proizvodne kapacitete, dok BiH nema dovoljno konkurentne mjere podrške.
- Srbija nudi beneficije, besplatno zemljište i oslobađanje od komunalnih naknada investitorima koji ulažu u proizvodne kapacitete. I mi moramo imati stimulativne mjere koje neće biti lošije od onih koje nude susjedne zemlje, a mi ih nemamo – upozorava Pavlović.
Potrebne promjene
Upozorenja ekonomskih analitičara ukazuju na to da sama stopa privrednog rasta ne mora značiti i poboljšanje životnog standarda. Za snažniji razvoj BiH potrebni su veća ulaganja u proizvodnju, otvaranje novih radnih mjesta, efikasnije institucije i smanjenje administrativnih prepreka.
Uz to, borba protiv korupcije i stvaranje povoljnijih uslova za domaće i strane investitore ostaju važni preduslovi za jačanje konkurentnosti privrede i postizanje rasta koji će građani moći osjetiti kroz veće prihode i kvalitetniji život.
