Frontex dobija veće ovlasti: Deportacije migranata mogle bi se provoditi i izvan EU

Prema informacijama dvojice evropskih zvaničnika upoznatih s prijedlogom, reforma bi Frontex, čije je sjedište u Varšavi, trebalo je transformirati u svojevrsnu evropsku agenciju za povratak migranata, s većim operativnim kapacitetima i mogućnostima bržeg reagiranja na krizne situacije na vanjskim granicama EU, piše Politico.

Predložene promjene obuhvataju tri ključne oblasti - jačanje uloge Frontexa u deportacijama, unapređenje sposobnosti predviđanja i odgovora na granične krize te povećanje operativnih kapaciteta bez dodatnog opterećenja nacionalnih graničnih službi država članica.

U središtu reforme nalazi se plan da Frontex preuzme znatno veću odgovornost za vraćanje osoba koje nemaju zakonski boravak u Evropskoj uniji. Nove vlasti omogućile su agenciji provođenje operacije povratka i izvan teritorije EU, uključujući premještanje migranata iz jedne treće zemlje u drugu.

Inicijativa dolazi nekoliko mjeseci nakon što su evropski zakonodavci podržali novi ured o povratku migranata, usmjeren na ubrzanje deportacije i omogućavanje država članicama da uspostave centar za povratak izvan teritorije Unije.

U junu su lideri 19 država članica pozvali Evropsku komisiju da podrži uspostavljanje takvih centara, uključujući mogućnost njihovog finansiranja sredstvima EU.

Osim proširenja vlasti za deportaciju, Evropska komisija želi da osposobi Frontex da u slučaju iznenadnih kriza na granicama intervenira u roku od 24 sata.

Takav prijedlog dijelom je rezultat iskustava iz migrantske krize u španskoj enklavi Ceuta, koji je pokazao nedostatke u sposobnosti evropskih institucija da trenutno predviđaju i odgovore na iznenadne migracijske pritiske.

Prema planu, Frontex bi dobio snažnu ulogu u praćenju potencijalnih kriznih žarišta, uključujući nadzor društvenih mreža, unapređenje sistema ranog upozoravanja i prepoznavanje novih prijetnji prije njihove eskalacije.

Agencija bi također raspolagala osobljem i opremom spremnom za brzo raspoređivanje, umjesto dosadašnjeg oslanjanja prvenstveno po dogovoru s nacionalnim vlastima.

(Vijesti.ba / FENA)