Kako kažu, tenzije i euforija su niži, ali studentski pokret će najvjerovatnije krenuti sa predizbornim aktivnostima što, prije svega, znači formiranje studentske liste i stranačke infrastrukture.
Komemorativni skup u Novom Sadu na kome je obilježena godišnjica tragedije kada je poginulo 16 ljudi u padu nadstrešnice na protekao je mirno i bez incidenta.
Da li je to najava smirivanja tenzija ili zatišje pred buru i vrelu političku zimu?
“Očekivan broj ljudi na skupu u Novom Sadu”
Vladimir Pejić, izvršni direktor agencije “Faktor plus”, kaže za da je na komemorativnom skupu u Novom Sadu bio “očekivan broj ljudi”.
– . Neko je možda očekivao više ljudi i kritičnu masu koja će uraditi ne znam šta, ali do toga nije došlo. To je bio komemorativni skup što je i trebalo da bude jer se radi o tužnom danu. S tim što je u marketinškom smislu to bio i predizborni miting odnosno uvodnica u predstojeće izbore kada god oni bili. Najbitnije je da nije bilo nereda i sukoba – ocjenjuje Pejić.
Kako kaže, jučerašnji dan je možda bio i “najnormalniji u nenormalnim uslovima u kojima živimo u prethodnih godinu dana iako je povod ružan”.
– Održan je parastos u Beogradu, a i komemorativni skup u Novom Sadu. To je neka naša paralelna realnost, ali tenzije su na minimalnom nivou u posljednjih godinu dana – navodi Pejić.
Dodaje da je skup u Novom Sadu bio “jedna u nizu predizbornih aktivnosti studentskog pokreta”.
– Očekujem čitav niz političkih aktivnosti studentskog pokreta. Tu ne mislim samo na proteste nego i na medijske aktivnosti, društvene mreže, formiranje studentske liste i predizbornu kampanju – analizira Pejić.
“Studentska lista bi trebalo da dobije političke obrise”
Kako kaže, studentska lista bi trebalo da dobije političke obrise.
– Ne radi se samo o imenima koje će simbolizovati tu listu. Recimo, sad je uhapšen Miša Bačulov. Da li je on bio kandidat za tu listu? Ima puno ličnosti koji se vezuju za tu listu. Takođe, studentska lista trebalo bi da ima barem osnovne smjernice u vezi sa odnosom prema EU, Rusiji, unutrašnjim pitanjima, odnosima u regionu. Postoje egzistencijalni problemi kao što su američke sankcije NIS koje zahtijevaju hitno rješenje i za koje ne možete da kažete ‘sačekajte da dođemo na vlast pa ćemo vidjeti’ – ocjenjuje Pejić.
“Tenzije su se sad smanjile i euforija je na nižem nivou”
Po Pejićevom mišljenju, predstojeći period bi mogao da donese političke skupove i vlasti i studentskog pokreta.
– Skupovi su skroz u redu sve dok ne donose neke stvari koje su izvan zakona. Vidjećemo da li će i koliko zima biti politički vrela. Bila je slična priča i za jesen pa je ljeto bilo politički vrelije. Tenzije su se sad smanjile i euforija je na nižem nivou. Ipak, to što neko nije izašao na ulicu ne znači da je promijenio mišljenje – smatra Pejić.
Kako kaže, birači znaju šta mogu da očekuju od vlasti dok je opozicija prilično heterogena.
– I dalje u opoziciji ima svega i svačega, glavna je nepoznanica ko će s kim ići na izbore – navodi Pejić.
“Studentske blokade više nikome nisu u interesu”
Pošto u ponedjeljak zvanično počinje nova školska godina na svim univerzitetima postavlja se pitanje da li će biti studentskih blokada.
– Mislim da studentske blokade više nikome nisu u interesu iako su moguće sporadične blokade. Studentski pokret sad ima druge ciljeve, radi na organizovanju političke stranke, političkoj infrastrukturi i pripremama za izbore – zaključuje Pejić.
“Studenti će imati više vremena, ali ostaje pitanje da li je moguće da se brojevi vrate na nivo iz januara”
Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, ocenio je za Blic TV da jučerašnji skup u Novom Sadu treba posmatrati prije svega “kao komemorativni, ali i kao mogući podsticaj za nastavak protestne energije u mjesecima koji slijede”.
Kako kaže, “masovnost okupljanja mogla bi da utiču i na političke odluke o izborima iako u današnjoj situaciji “ništa više nije moguće precizno predvidjeti”.
Dodaje da možemo očekivati da se protesti nastave i nakon 1.novembra.
– Svakako da je to vrlo vjerovatno, imajući u vidu da su i septembar i oktobar bili mirni mjeseci. Ispiti su završeni, studenti će imati više vremena, međutim, ostaje pitanje da li je moguće da se i brojevi i energija vrate na nivo iz decembra ili januara, odnosno februara i marta ove godine, imajući u vidu da je sa protokom vremena došlo do smanjene motivacije. Ovi događaji, poput marševa kroz različita mjesta, već se ponavljaju. To je nešto što je davalo dobre rezultate, ali ne znači da će se to ponoviti sa istim uspjehom – navodi Klačar.
“Nema mogućnosti da se išta više predvidi”
Kako kaže sagovornik, odluka o tome da li će i kada doći do vanrednih izbora zavisi od brojnih faktora.
– Među njima su i protesti i ono što prati proteste, ali postoji niz drugih tema za vladajuću stranku i državu koje mogu da promjene tu odluku. Jedinu stalnost koju smo vidjeli u prethodnih godinu dana i koju ćemo vjerovatno vidjeti u narednom periodu jeste da nema mogućnosti da se išta više predvidi. Čini mi se da će vladajuća stranka morati da prati događaje kako bi bila sigurna da može da raspiše izbore u nekom ambijentu koji bi bio miran i predvidiv kako bi se u takvoj atmosferi sproveo izborni i postizborni proces – analizira Klačar.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.