EU fondovi jačaju zaštitu "Hutovog blata"
Realizacija iz redovnih izvora finansiranja ne bi bila moguća.
Kako je u razgovoru za Fenu kazala direktorica Parka prirode "Hutovo blato" Irena Rozić, institucije koje se bave zaštitom prirode u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim izazovima.
Upravljanje zaštićenim područjima složen je posao koji zahtijeva podršku ne samo nacionalnih, državnih nivoa, nego i šire zajednice.
U tom poslu u posljednje vrijeme sve veću ulogu imaju EU fondovi.
"Znamo da je močvarno stanište 'Hutovo blato' ramsarsko područje, odnosno da je to močvara od međunarodnog značaja, tako da je potpuno logično da se sredstva namijenjena zaštiti prirode, namijenjena nekako prilagodbi klimatskim promjenama, utroše upravo u ovakva staništa, ovakve prostore", kazala je Rozićeva.
Naglasila je kako je temeljna uloga aktuelnih EU projekata uspostava monitoringa koji je, kako je dodala, jako važan jer su potrebni kontinuirani podaci koji pokazuju kakvo je stvarno stanje unutar parka prirode.
Projekt "SmartWater" uvodi pametne tehnologije za praćenje i upravljanje vodnim režimom, projekat "MoWaClim" odnosi se na praćenje interakcije između podzemnih i površinskih voda za poboljšanje otpornosti održive poljoprivrede na uticaj klimatskih promjena u obalnim sistemima. Bavi se analizom uticaja klimatskih promjena i očuvanjem močvarnih staništa. Projekat ADRISKI jača kapacitete za procjenu rizika i razvija modele održivog upravljanja prirodnim resursima.
"Kroz te projekte, uz ostalo, nabavlja se i specijalizirana oprema u vidu sondi za mjerenje kvalitete koje će prikazivati podatke u realnom vremenu, što je za monitoring tih prirodnih ekosistema od ključnog značaja", istakla je Rozićeva.
Ukupna vrijednost pomenutih EU projekata iznosi oko 2,5 miliona evra, od čega je oko 300.000 evra direktno usmjereno na aktivnosti u "Hutovom blatu".
"Projekti se financiraju iz programa Europske unije, a riječ je o namjenskim sredstvima koja se refundiraju po utrošku, odnosno odobravaju nakon što se planirane aktivnosti provedu i opravdaju kroz dokumentaciju. Ono što je vrlo važno spomenuti kada su u pitanju evropski projekti jeste da oni traže i vlastito učešće od minimalno 15 posto, tako da sve aktivnosti moraju imati i to direktno sufinanciranje", kazala je Rozićeva.
Pored direktne pomoći u obavljanju temeljnih zadataka očuvanja i upravljanja zaštićenim područjima, evropski projekti omogućavaju povezivanje s drugim institucijama i državama.
"Projekti se realiziraju u partnerstvu s institucijama iz Republike Hrvatske, Crne Gore i zemalja Evropske unije, a među njima su parkovi prirode, istraživački instituti, sveučilišta i organizacije za zaštitu okoliša iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore i Albanije. Ta razmjena iskustava i njihovih znanja, s obzirom na to da je Hrvatska već u EU i Slovenija također, od velikog je značaja jer nas po pitanju i pristupanja EU čeka usklađivanje zakonodavstva i kada je u pitanju zaštita prirode. Rezultati ovakvih projekata mogu nam biti temelji za lakšu prilagodbu budućim zakonima", ocijenila je Rozićeva.
Napomenula je kako su ranije uspješno završeni projekti EXChAngE i ePATH, takođe finansirani iz EU, koji su doprinijeli razvoju turističke i edukativne infrastrukture, čime su stvoreni temelji za dalji održivi razvoj Parka prirode "Hutovo blato".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.