Federacija Bosne i Hercegovine dobija potpuno novi pravni okvir za elektronski novac. Zakon o elektronskom novcu, objavljen 5. augusta u „Službenim novinama Federacije BiH“, stupa na snagu 13. augusta, a njime se prvi put detaljno uređuje:
Ko može izdavati elektronski novac.
Pod kojim uslovima se on izdaje.
Kako se štite sredstva korisnika.
Na koji način takve usluge mogu nuditi banke, posebna društva, mikrokreditne organizacije, ali i javni poštanski operateri.
Za građane se, međutim, 13. augusta neće dogoditi trenutna promjena u načinu plaćanja. Novi zakon prije svega stvara pravni temelj za razvoj digitalnih novčanika i drugih oblika elektronskog plaćanja koji su u drugim evropskim državama već uobičajeni, saznaje Hercegovina.info.
Jedan od najpoznatijih primjera takvog servisa u BiH je Aircash. Društvo Aircash AC sa sjedištem u Banjoj Luci od Agencije za bankarstvo Republike Srpske dobilo je u januaru 2025. godine dozvolu za izdavanje elektronskog novca. Njihov digitalni novčanik omogućava pohranu elektronskog novca, plaćanja te slanje i primanje sredstava.
Poslovanje međuentitetskih društava
Novi federalni zakon sada precizno uređuje i način na koji društvo za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu može poslovati u Federaciji BiH.
Takvo društvo u FBiH može poslovati preko organizacionog dijela, ali tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH i upisa u njen registar.
Zakon propisuje i uslov reciprociteta, odnosno da ista mogućnost u Republici Srpskoj postoji za društva osnovana u Federaciji.
To znači da novi zakon Aircashu i drugim licenciranim društvima iz RS-a otvara regulatorni put prema poslovanju na tržištu Federacije, ali ne znači da oni samim stupanjem zakona na snagu automatski dobijaju dozvolu za rad na cijelom području FBiH.
Šta je zapravo elektronski novac?
Elektronski novac nije nova valuta niti zamjena za konvertibilnu marku. Prema zakonskoj definiciji, riječ je o novčanoj vrijednosti pohranjenoj u elektronskom obliku koja nastaje nakon što korisnik izdavaocu uplati novac i koja se potom može koristiti za platne transakcije kod drugih fizičkih ili pravnih lica koja taj novac prihvataju.
Pojednostavljeno: Korisnik može uplatiti, na primjer, 100 KM, a izdavalac mu u digitalnom novčaniku evidentira elektronsku vrijednost od 100 KM koju zatim može koristiti za dopuštena plaćanja.
Izdavalac je, na zahtjev korisnika, dužan bez odlaganja elektronski novac ponovo isplatiti u njegovoj nominalnoj vrijednosti. Zakon ograničava i slučajeve u kojima se za takav otkup može naplatiti naknada.
Šta elektronski novac NIJE: Zakon iz njegove definicije isključuje digitalne zapise valuta koje nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka ili drugo tijelo javnog sektora te koji nemaju pravni status novca ili valute. Drugim riječima, donošenje ovog zakona ne predstavlja legalizaciju kriptovaluta niti bitcoin postaje elektronski novac u smislu ovog propisa.
Velika novost za pošte
Jedna od najzanimljivijih odredbi odnosi se upravo na javne poštanske operatere. Zakon im omogućava izdavanje posebnog „poštanskog elektronskog novca“, i to bez osnivanja zasebnog društva za izdavanje elektronskog novca.
