Velika piramida u Gizi oduvijek je privlačila pažnju historičara, arheologa i turista iz cijelog svijeta. Podignuta za vrijeme vladavine faraona Keopsa (ili Kufua), dugo je ostajalo nejasno ko je zapravo nadgledao ovaj monumentalni projekat.
U blizini piramide nalaze se brojna groblja, dok neka sadrže grobnice članova faraonove porodice, a druga su bila rezervisana za važne dvorske službenike. U jednom od zapadnih grobalja otkrivena je mastaba, pravougaona grobnica sa ravnim krovom i nagnutim stranama, u kojoj je pronađena statua Hemiunua, dvorskog službenika za kojeg se smatra da je imao ključnu ulogu u izgradnji piramide. Statua se izdvaja po realizmu i detaljima, naglašavajući njegovu važnost u egipatskom društvu.
Natpisi u grobnici otkrivaju da je Hemiunu bio džati, najviši zvaničnik koji je služio faraonu, i nosilac kraljevskog pečata, što mu je omogućavalo da odobrava službene akte. Poređenjem natpisa sa drugih lokaliteta utvrđeno je da je bio sin princa Nefermaata I, odnosno nećak faraona Keopsa. Njegova titula „Nadzornik svih kraljevskih građevinskih projekata“ sugeriše da je bio glavno odgovorno lice za izgradnju Velike piramide.
Iako nije sigurno da li je Hemiunu bio arhitekta u modernom smislu, ili više menadžer timova radnika, njegova uloga bila je presudna, čineći ga jednom od najvažnijih figura u historiji egipatske arhitekture. Otkriće njegove grobnice pruža jedinstven uvid u organizaciju i nadgledanje građevinskih poduhvata u starom Egiptu, potvrđujući da Velika piramida nije djelo samo jednog faraona, već rezultat strateškog upravljanja i stručnog nadzora dvorskih službenika.