Ulaganja u Evropi iz godine u godinu sve više kaskaju za potrebama pa bi ostvarivanje ekonomskih ciljeva moglo posustati, uključujući energetsku tranziciju, upozorilo je Evropsko bankovno udruženje (EBF), pozivajući na jednostavnije propise kako bi se bankama pomoglo finansirati rast.
Investicije bi mogle kaskati za potrebama oko 1,4 biliona eura godišnje, izračunali su u konsultantskoj kompaniji Oliver Wyman, podigavši prošlogodišnju procjenu za 16,7 posto, a onu od preklani za čak 75 posto.
U EBF-u, koji je naručio analizu, navode da investicijski jaz odražava sve izraženije potrebe za finansiranjem u područjima kao što su energetika, odbrana, digitalizacija i industrijski kapaciteti.
Banke finansiraju 65 posto ekonomije
U Evropi banke realnoj ekonomiji osiguravaju oko 65 posto finansiranja, znatno više nego u SAD-u.
Evropske banke žale se da regulatorni okvir ograničava dodjelu kredita te se zalažu za promjene. Očekuje se da će Evropska komisija u julu procijeniti konkurentnost bankarskog sektora, a zakonski prijedlozi vjerovatno će uslijediti iduće godine.
Francuska i Njemačka pozvale su Komisiju da predloži ambiciozan "paket pojednostavljenja finansijskih usluga" kako bi se olakšala navigacija kroz propise EU-a i ublažio teret bankama.
Regulatori signaliziraju pomak
Regulatori su već signalizirali određeni pomak pa je u aprilu Europska agencija za bankarstvo (EBA) skicirala jednostavnije propise o izvještajima za potrebe supervizije i za ublaživanje opterećenja bankama.
Evropska centralna banka (ECB) predložila je jednostavnije propise još u decembru, premda nije ublažila ukupne kapitalne zahtjeve bankama, što je naišlo na val kritika u bankarskim redovima.
Banke se već dugo žale da im supervizija predstavlja opterećenje i neke zemlje, posebno Sjedinjene Američke Države, zalažu se danas za smanjenje propisa i za ublažavanje odredbi o kapitalu kako bi se potaknuo ekonomski rast.
EBF traži ciljano pojednostavljivanje
EBF je sugerirao da se propisi ciljano pojednostave i da se poboljša koordinacija među regulatorima, uz očuvanje zaštitnih mjera uvedenih nakon svjetske finansijske krize.
S dodatnih 150 milijardi eura, banke bi mogle pokriti oko 20 posto dodatnih potreba Europe za finansiranjem, poručuju iz EBF-a, tvrdeći da bi sniženje propisane stope adekvatnosti kapitala CET1 za jedan postotni bod oslobodilo 95 milijardi eura.
Udruženje traži i brži napredak u jačanju tržišta kapitala i u dovršetku bankovne unije, uključujući zajednički sistem osiguranja depozita.
