Evropska unija suočena s prehrambenom krizom

Ekonomisti procjenjuju da će gubici vjerovatno povećati cijene hrane u narednim mjesecima.

Jun i jul bili su najtopliji u zapadnoj Evropi, prema podacima agencije EU za klimatske promjene "Copernicus", koja je upozorila na "kontinuirani rizik od toplotnih talasa koji će pogoditi veći dio Evrope" tokom avgusta i septembra.

U Francuskoj, jednom od najvećih proizvođača žitarica u EU, rezerve podzemnih voda ozbiljno su iscrpljene u većem dijelu zemlje do početka avgusta, prema nacionalnom geološkom zavodu.

"Prince de Bretagne", veliko udruženje zadruga proizvođača u Bretanji, prošle sedmice upozorilo je na "istorijsku krizu povrća". Predvidjelo je pad prinosa od 40 odsto za grašak, 60 odsto za brokulu i između 50 i 100 odsto za artičoke ovog ljeta.

Eric Legrasse, predsjednik "Unileta", vodećeg francuskog udruženja proizvođača konzerviranog i smrznutog povrća, rekao je da su intenzivne vrućine pogodile i sjevernu i jugozapadnu Francusku, opisujući krizu kao "rijetku".

U međuvremenu, uzgajivači stoke upozorili su na rastući "manjak u proizvodnji stočne hrane" uoči zime. Francuski Nacionalni odbor za podršku jaja procijenio je da su toplotni talasi smanjili dnevnu proizvodnju za oko milion jaja, dok su živinarske farme prijavile visoke stope smrtnosti.

U sjevernoj Italiji, domu jedne od glavnih evropskih regija za uzgoj riže, nestašica vode ostavila je neka polja "potpuno mrtva, spaljena, sa osušenom rižom", prema Coldirettiju, najvećem udruženju poljoprivrednika u zemlji.

Poljoprivrednici u Španiji takođe su prijavili značajan pad prinosa žitarica, kao i manjak stočne hrane.

Njemačko udruženje poljoprivrednika upozorilo je u utorak da će proizvodnja žitarica biti sedam odsto, odnosno 3,3 miliona tona, niža nego prošle godine. Najteže pogođene regije na jugu zemlje mogle bi potencijalno pretrpjeti potpuni neuspjeh usjeva.

U susjednoj Poljskoj, poslovni medij "Pulse Business" prošlog mjeseca predvidio je da bi uporna suša mogla prisiliti zemlju da postane zavisnija od uvoza hrane.

Analitičari "Zurich Financiala" i nekoliko evropskih banaka procijenili su da bi, kako izvještava "RT Balkan", toplotni talasi mogli koštati EU između 50 i 180 milijardi evra.

(Bankar/SEEbiz)