EUROPA NA NOGAMA: Širi se nemir zbog Putinovog plana, strah od napada na zemlju članicu NATO saveza...

Europom se nezadrživo širi nemir. Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ove je sedmice održala velike vojne vježbe kod koridora Suwałki – uskog prolaza koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a. Reakcije zapadnih lidera pokazuju da se kontinent ubrzano sprema za najgori scenario: francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je hitne mjere zaštite kritične infrastrukture od ruskih hibridnih napada, dok je poljski premijer Donald Tusk dramatično upozorio da bi Rusija mogla izvesti udare dronovima ili projektilima na članice NATO-a i pokušati ih lažno prikazati kao nesreće.

Ozbiljnost situacije potvrđuju i potezi s druge strane kanala i Atlantika. Ujedinjeno Kraljevstvo je pozvalo svoje građane da stvore zalihe hrane i vode, uz procjenu načelnika odbrane da se Britanija suočava s najopasnijim periodom u posljednjih nekoliko decenija. Njemačka već priprema bolničke kapacitete za potencijalni napad, dok je čak i tradicionalno neutralna Švicarska usvojila potpuno novu strategiju nacionalne sigurnosti. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump najavio je napredak prema uspostavljanju stalne vojne baze u Poljskoj, nakon što je prije dvije sedmice poslao direktora CIA-e u Moskvu s direktnim upozorenjem da se ne napada teritorija NATO-a. Kako navodi CNN, države s obje strane Atlantika duboko su zabrinute da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao proširiti rat izvan granica Ukrajine.

Širenje ruskog bojnog polja u „sivoj zoni”

Sjedinjene Države su ove sedmice dobile i konkretan uvid u razmjere te prijetnje nakon što su savezni tužioci podigli optužnice protiv pet osoba koje su navodno sarađivale s ruskom obavještajnom službom. Tereti ih se za planiranje napada i ubistava širom svijeta, uključujući SAD, te naručivanje udara na civilnu i vojnu infrastrukturu u Evropi. Ove optužbe dio su šireg, višegodišnjeg obrasca kibernetičkih napada, sabotaža i podmetanja požara, uključujući i prošlomjesečni napad dronom na jedan civilni aerodrom u Njemačkoj, za koji se sumnjiči Moskva.

Najveći strateški izazov za NATO jeste to što Rusija ove operacije provodi u takozvanoj „sivoj zoni” – na pragu koji je lako poreći i koji ne aktivira automatski konvencionalni rat. Putin svjesno koristi ovu dvosmislenost, računajući na unutrašnje podjele unutar Saveza oko toga kako i treba li uopće reagovati na provokacije.

Koridor Suwałki: Test koji bi mogao slomiti Savez

Upravo stotinjak kilometara duga granica između Poljske i Litvanije, poznata kao koridor Suwałki, predstavlja idealan poligon za takav test. Kao jedina kopnena veza Baltika s ostatkom NATO-a, ovaj prostor je izuzetno ranjiv. Stručnjaci upozoravaju na scenario u kojem bi Rusija, u saradnji s Bjelorusijom, poslala ograničene snage u dio tog koridora.

To ne bi bio otovreni ulazak tenkova u Poljsku, već akcija koju bi Putin vjerovatno nazvao „ograničenim upadom”, dok bi neslužbenim kanalima slao poruke da bi bilo kakav vojni odgovor NATO-a značio rizik od nuklearnog rata. Cilj ovakvog poteza ne bi bio puko zauzimanje teritorije, već potpuno potkopavanje garancija o uzajamnoj odbrani. Postavlja se ključno pitanje: bi li se 32 države članice zaista složile da uđu u direktan rat s nuklearnom silom zbog uskog, nenaseljenog pojasa zemlje u Litvaniji? Ta neizvjesnost je Putinovo najjače oružje. Iako generalni sekretar NATO-a Mark Rutte uvjerava da su odgovori Saveza redovno uvježbani i da bi bili „razorni”, pitanje je vjeruje li mu Moskva u trenutku kada je Washington u političkom sukobu s nekim od ključnih saveznika.

Ukrajinske lekcije o otpornosti društva

Rat u Ukrajini primorao je Evropu na brutalno otrežnjenje – moderna odbrana ne podrazumijeva samo modernu vojnu opremu, već potpunu otpornost društva. To znači da električne mreže, bolnice, komunikacioni sistemi i saobraćajnice moraju funkcionisati pod stalnim udarima, a društvo mora biti spremno podnijeti gubitke bez unutrašnjeg sloma. NATO je zbog toga ove sedmice izdao nove, rigorozne smjernice za nacionalnu otpornost koje pokrivaju osiguravanje kontinuiteta vlasti, te zalihe hrane, vode i energije. U upečatljivom historijskom preokretu, zvaničnici Saveza sada detaljno proučavaju ukrajinske metode preživljavanja – Ukrajina više ne prima lekcije, već uči NATO kako da preživi.

Kraj evropskih iluzija i Trumpov faktor

Ubrzane pripreme u evropskim prijestolnicama direktno su povezane i sa strahom od američke preopterećenosti. SAD su trenutno vojno angažovane na tri fronta: u Evropi, na Bliskom istoku protiv Irana, te u Indo-Pacifiku gdje pokušavaju odvratiti Kinu. Resursi poput protivvazdušne odbrane i municije nisu neograničeni. Pored toga, iako je Donald Trump preduzeo korake za jačanje Saveza, njegova stvarna posvećenost članu 5 o uzajamnoj odbrani ostaje pod znakom pitanja, što Rusija pažljivo analizira.

Tri decenije nakon Hladnog rata, tokom kojih je Evropa dopustila da njena odbrambena gotovost potpuno zakržlja pod pretpostavkom da će je SAD vječno štiti, nepovratno su završene. Evropski lideri se grozničavo pripremaju za sukob jer shvataju neugodnu istinu: uspjeh odvraćanja zavisi isključivo od toga u šta Putin vjeruje, a sudeći prema panici i hitnim mjerama koje se povlače širom kontinenta, raste strah da ruski predsjednik vjeruje kako Evropa i Amerika neće imati snage za zajednički odgovor.