Europa se brine da je već u ratu — Amerika još nije primijetila
Upozorenje njemačkog kancelara Friedricha Merza prošlog mjeseca možda nema sudbonosne predznake kakve je imala žalopojka Sir Edwarda Greya uoči Prvog svjetskog rata da se "svjetla gase diljem Europe", ali signalizira okretanje nove stranice povijesti. Usred niza upada sumnjivih ruskih dronova i ratnih zrakoplova u zračni prostor članica NATO-a, te uz druge prijeteće pomorske i kibernetičke aktivnosti, Europa se našla u novom dobu neizvjesnosti - takozvanoj "sivoj zoni", piše CNN.
Osamdeset godina Europa je svoj mir smatrala nepovredivim, no sada u to više ne može biti sigurna. Merz nije jedini koji izražava zabrinutost. Bivši šef NATO-a George Robertson, suautor britanskog vladinog izvješća o obrani, upozorio je na nedavne kibernetičke napade i nepripremljenost civilne infrastrukture. "Možemo li zamisliti da je samo slučajnost što se sve ovo događa, što se sabotaže događaju diljem Europe?", upitao je Robertson prošli tjedan, prenosi .
"Moramo se brinuti zbog napada u sivoj zoni. Bit će prekasno kad se svjetla ugase", nastavio je, pitajući publiku u idiličnom Wigtownu, u Škotskoj: "Imate li svi svjetiljke s ispravnim baterijama u svakoj sobi? Imate li svijeće?"
Europa nije spremna
Viđenja dronova, koja su zatvorila zračne luke na europskom kontinentu i aktivirala NATO-ove borbene zrakoplove, razotkrila su nespremnost Europe nakon desetljeća strateškog mirovanja. Istovremeno, bacaju sumnju na sposobnost vlada, oslabljenih populističkim nemirima, da prikupe političku volju za ponovno naoružavanje. Nikada nije bilo više neizvjesnosti oko snage američkih sigurnosnih jamstava NATO partnerima.
Predsjednik Donald Trump neprestano tvrdi da rata u Ukrajini ne bi ni bilo da je on bio predsjednik, no nova uzbuna događa se upravo za vrijeme njegovog mandata.
Rastuće napetosti preko Atlantika jedva su prodrle u američki toksični politički mjehur, zasjenjene atentatom na Charlieja Kirka, Trumpovim raspoređivanjem Nacionalne garde u američke gradove i blokadom vlade. Rusija dosad mudro nije testirala američku sigurnost. No, poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski povukao je analogiju za američku publiku.
"Svaka suverena zemlja ima pravo nositi se s uljezima", rekao je za CNN. "Ne biste tolerirali kubanske MiG-ove iznad Floride." Poljska je bila šokirana kada je prošlog mjeseca više ruskih dronova ušlo u njezin zračni prostor. Iako američki dužnosnici nisu bili sigurni je li to bilo namjerno, to je bio jedan od najgorih upada na teritorij NATO-a ikad.
Ideju o pukoj pogrešci potkopali su kasniji događaji. Zračna luka u Kopenhagenu morala je biti zatvorena dvaput u tjedan dana zbog misterioznih dronova, za koje se sumnja da su ruski. Zračna luka u Oslu također je privremeno obustavila letove, a zračna luka u Münchenu zatvorena je dvaput prošlog tjedna iz istog razloga. Dana 19. rujna, NATO-ovi zrakoplovi presreli su tri ruska zrakoplova koja su narušila zračni prostor Estonije. U međuvremenu, raste zabrinutost zbog ruske "flote u sjeni" starih tankera koji se koriste za izbjegavanje sankcija, a prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije, i za podmorske napade na kabelsku infrastrukturu i sabotaže, prenosi .
Rusija igra geopolitičku igru
Rusija je ismijala zabrinutost europskih članica NATO-a, nazivajući je paranojom i izgovorom za vojno jačanje. "Neću to više činiti", rekao je Putin prošlog tjedna s poluosmijehom, negirajući da ima dronove koji mogu doseći Njemačku, Francusku ili Portugal.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je manje suptilan, izjavivši kako se nada da će upadi natjerati europske glasače da se okrenu protiv svojih vođa. "Glavno je da kratkovidni Europljani osjete opasnost rata na vlastitoj koži. Da se boje i drhte poput glupih životinja u stadu koje se tjera na klanje", rekao je Medvedev.
Ako se pretpostavi da su ovi incidenti dio ruskog ratovanja u sivoj zoni, postavlja se pitanje koji je vojni cilj Moskve? "Izgleda vrlo vjerojatno da je rusko. I imaju mnogo razloga za to", rekla je Kirsten Fontenrose, predsjednica tvrtke Red Six Solutions. "Testirate granice predanosti NATO zemalja jedne drugoj... Ovo je kao da Rusija polako povećava temperaturu na NATO zemlje. Koliko daleko može ići?", objasnila je koristeći analogiju o kuhanju žabe.
Rusija igra i geopolitičku igru. "Trenutno, Rusija testira koliko je Europa zaštićena", kaže Kristine Berzina iz German Marshall Fund of the United States. "Je li europski prelazak na tvrđu moć i obranu stvaran? Razvijaju li Europljani stvarne sposobnosti da zaustave Rusiju? I kakav je američki apetit za podršku Europi?"
Putin već dugo pokušava stvoriti podjele unutar NATO-a, a rat u Ukrajini je to samo pojačao. Još jedan cilj je izazivanje straha među zapadnim biračima kako bi oslabio političku volju za naoružavanjem Ukrajine.
Zapad je odgovorio jačanjem zračne obrane na istočnom krilu, a Poljska je aktivirala članak 4 NATO-a. Vodeći europski čelnici govore o stvaranju "zida od dronova", a Ukrajina, s najiskusnijom vojskom u Europi, sada obučava neke NATO zemlje. Ipak, kako je istaknula Majda Ruge iz Europskog vijeća za vanjske odnose, Europa nema ekonomičan način za odgovor. "Poljska, koja koristi F-35 za obaranje stvarno jeftinih ruskih dronova, stavila je na radar većine europskih čelnika da moraju biti vrlo brzi u razvoju učinkovitije i jeftinije tehnologije."
Trump možda pogoršava situaciju
No, je li sve to doista potrebno? Nekoliko dronova nije nikoga ubilo. Možda je bolje okrenuti drugi obraz, jer bi prekomjerna reakcija NATO-a mogla dovesti do eskalacije. Takvo gledište, međutim, zanemaruje činjenicu da najveća prijetnja ne dolazi od dronova, već od hibridnog, kibernetičkog i tajnog ratovanja, što uključuje i ruske sabotaže diljem Europe, piše CNN.
Ključno pitanje je američki odgovor, koji bi pod bilo kojim drugim modernim predsjednikom osim Trumpa vjerojatno bio daleko snažniji. "Evo nas!", napisao je Trump na društvenim mrežama nakon incidenata, više kao zbunjeni komentator nego kao vođa slobodnog svijeta. Kasnije je nagađao da je upad možda bio pogreška, ali je u UN-u sugerirao da bi zemlje NATO-a trebale obarati ruske zrakoplove, "ovisno o okolnostima".
Europski čelnici tako ostaju u nedoumici oko toga kako Trump očekuje da reagiraju i koliko bi SAD pomogao. Trumpova ljubav prema neizvjesnosti kao alatu državništva u ovom kontekstu može biti opasna, pogotovo ako potakne Rusiju na nove provokacije.
Teško je razdvojiti Trumpove strateške namjere od njegovih emocionalnih odnosa s Putinom. Trenutno je razočaran što je Putin odbio njegov mirovni plan za Ukrajinu, ali je u prošlosti pokazao da je podložan manipulacijama iz Kremlja. U međuvremenu, postojanost Europe je upitna. Iako su europski čelnici obećali ubrzati naoružavanje, političke krize u Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj otežavaju prikupljanje sredstava iz prezaduženih gospodarstava i traženje žrtava od birača naviklih na američki sigurnosni kišobran.
"Svatko mora znati što učiniti"
Kratkoročna spremnost je jedno, ali stvarna sigurnost će doći tek kada zapadna društva postanu otporna na ratovanje u sivoj zoni, kibernetičke napade i hibridne taktike, piše CNN. "Obrana nije samo stvar oružanih snaga. To mora biti poduhvat cijele zemlje. Svi moraju biti uključeni. Svatko mora znati što učiniti u hitnim slučajevima", rekao je Robertson.
Nicholas Dungan iz tvrtke CogitoPraxis slaže se da odgovor ne može biti isključivo vojni. "Taj odgovor ovisi o otpornosti cijelog društva, uključujući velike tvrtke koje kontroliraju ključne sustave koji omogućuju funkcioniranje naših društava." Dungan primjećuje rastuću suradnju između vojnih stratega i privatnog sektora, o čemu svjedoči i nedavna NATO konferencija u Haagu. Ruski prijeteći stav pokazuje da vremena nema puno. Ali možda je time Rusija, nenamjerno, učinila uslugu NATO-u.