Energetski potres trese Evropu: Cijena nafte nastavlja rasti, vlade bez novca za novi talas pomoći

Vlade za sada još ne znaju na kojem nivou će se stabilizirati cijene energije, ali je očito da su veoma oprezne kada je riječ o fiskalnim mjerama

Nagli rast cijena energije izazvan američko-izraelskim ratom protiv Irana stavio je evropske vlade pod snažan pritisak da pomognu domaćinstvima i privredi. Ipak, finansijske mogućnosti mnogih velikih ekonomija danas su znatno ograničenije nego ranije, zbog čega je njihova sposobnost da reagiraju mnogo slabija.

Zbog toga je malo vjerovatno da će Evropa ponoviti široku finansijsku podršku kakva je viđena nakon ruske invazije na Ukrajinu prije tri godine, kada su subvencije i druge mjere pomoći dosegle stotine milijardi eura, prenosi Reuters. Sjećanje na energetsku krizu iz 2022. godine, koja je dramatično povećala troškove života i izazvala nezadovoljstvo birača, i dalje je svježe. Upravo zato vlade već počinju reagirati na novi energetski šok, između ostalog rekordnim puštanjem rezervi nafte.

Pojedine države već su posegnule za mjerama koje imaju ograničen trošak za javne budžete. Francuska, Grčka i Poljska uvele su ograničenja cijena nafte, restrikcije na profitne marže i popuste, dok Njemačka također razmatra reguliranje cijena goriva na pumpama. Međutim, moguće je da takve mjere neće biti dovoljne.

„Ako dođe do prekida isporuka gasa iz Katara na više sedmica i cijene gasa dodatno porastu, vjerovatno ćete vidjeti da vlade ponovo uvode subvencije“, rekao je Frank Gill, glavni analitičar S&P Global Ratings za EMEA regiju.

Vlade za sada još ne znaju na kojem nivou će se stabilizirati cijene energije, ali je očito da su veoma oprezne kada je riječ o fiskalnim mjerama. Velika Britanija je poručila da je prerano za zamrzavanje poreza na gorivo, dok je francuska vlada odbacila pozive opozicije da se smanji PDV na benzin. Italija razmatra drugačiji pristup – korištenje prihoda od PDV-a, generiranog višim cijenama, kako bi se smanjile akcize na gorivo.

Situacija je dodatno otežana stanjem javnih finansija. Frank Gill ističe da su pandemija COVID-19 i energetska kriza koja je uslijedila ostavile budžetske deficite širom Evrope gotovo tri procentna poena višima nego 2019. godine. Istovremeno, ekonomski rast je slabiji nego prije četiri godine, troškovi kamata su porasli, a evropske vlade već povećavaju izdvajanja za odbranu.

Njemačka u međuvremenu povećava zaduživanje kako bi finansirala veliki stimulativni plan. Međutim, ukoliko visoke cijene energije potraju i vlade budu morale uvesti dodatne mjere pomoći, fiskalni pritisci mogli bi značajno porasti, posebno u Francuskoj i Velikoj Britaniji, koje već imaju visoke budžetske deficite. Na to je prošle sedmice za Reuters upozorio Federico Barriga-Salazar, šef Fitchovog odjela za kreditni rejting za zapadnu Evropu.

U centralnoj Evropi dodatne zabrinutosti izaziva Mađarska. Agencija S&P upozorila je da njen investicioni kreditni rejting nosi rizike zbog već vrlo velikodušnih mjera podrške koje su uvedene uoči aprilskih izbora.

Španija, Portugal i Grčka trenutno imaju stabilnije finansije, ali i kod njih bi povećana potrošnja mogla ugroziti oporavak ekonomije, dodao je Barriga-Salazar. Italija je posljednjih godina napravila značajan napredak u popravljanju svoje fiskalne reputacije, ali Scope Ratings upozorava da bi usporavanje ekonomskog rasta moglo zakomplicirati njen izlazak iz budžetske discipline Evropske unije.

Istovremeno, situacija na globalnom tržištu energije ostaje vrlo nestabilna. Cijene nafte u petak su bile na putu da zabilježe snažan sedmični rast, uprkos potezima Washingtona da ublaži zabrinutost oko snabdijevanja izdavanjem 30-dnevne dozvole za kupovinu ruske nafte koja se nalazi na moru.

Fjučersi Brenta za maj porasli su na 100,56 dolara po barelu, što predstavlja oko devet posto sedmičnog rasta. Američka WTI nafta za april pala je na 95,57 dolara, ali je i dalje bila na putu da zabilježi rast od sedam posto tokom sedmice, prenosi Reuters.

Analitičari upozoravaju da potezi Washingtona i rekordno puštanje strateških rezervi nafte ne rješavaju suštinski problem. Prema njihovim riječima, osnovni uzrok poremećaja leži u prekidu snabdijevanja izazvanom sukobom u Hormuškom tjesnacu.

„Tržište ovo vidi kao kratkoročno rješenje koje ne adresira suštinu poremećaja snabdijevanja“, rekao je Emril Jamil iz LSEG-a.

Sličnu ocjenu iznio je i Haitong Futures, naglašavajući da je „najvažnije ponovno uspostavljanje plovidbe kroz Hormuški tjesnac“.

Sjedinjene Američke Države najavile su puštanje 172 miliona barela iz strateških rezervi, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA), koja je pristala pustiti rekordnih 400 miliona barela.

Ipak, kratkotrajno olakšanje na tržištu brzo je nestalo nakon novog rasta napetosti na Bliskom istoku. Novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei izjavio je da će Iran nastaviti borbu i držati Hormuški tjesnac zatvoren kao sredstvo pritiska protiv Sjedinjenih Država i Izraela.

U međuvremenu su dva tankera s gorivom u iračkim vodama pogođena eksplozivnim čamcima, dok su iračke vlasti potvrdile da su naftne luke potpuno obustavile rad.

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da će američka mornarica, možda u okviru međunarodne koalicije, pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac kada to bude vojno moguće.

Foto: ilustracija