Kontroverzni projekat gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu spojio s hrvatskim LNG terminalom mogao bi ozbiljno ugroziti bosanskohercegovački put prema Evropskoj uniji. Bruxelles upozorava da dodjela ugovora kompaniji s vezama prema Trumpovim bliskim suradnicima zaobilazi temeljne evropske standarde javnih nabavki i transparentnih procedura, dovodeći u pitanje i pristup stotinama miliona eura namijenjenih BiH, piše njemački Detusche Welle.
Zašto Bruxelles strepi od bh. plinovodnih planova
Plinovod Južna interkonekcija, osmišljen kako bi Bosnu i Hercegovinu spojio s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) u susjednoj Hrvatskoj, mogao bi ugroziti bosanskohercegovačke aspiracije prema članstvu u Evropskoj uniji. Projekt je za zemlju od strateške važnosti jer bi smanjio ovisnost o ruskom gasu. Nakon ruske punopravne invazije na Ukrajinu, EU je snažno pritiskala i članice i kandidatkinje za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji. Za Bosnu i Hercegovinu, koja gotovo sav gas uvozi iz Rusije, plinovod bi mogao biti ključan korak prema diversifikaciji i uključivanju u evropsko energetsko tržište putem Hrvatske.
U martu su bosanskohercegovački zastupnici usvojili zakonodavstvo kojim su praktički imenovali konkretnu američku kompaniju — AAFS Infrastructure and Energy — za investitora projekta. Firma je osnovana tek krajem 2025. godine i navodno nema iskustva u izgradnji plinovoda. To je uzbunilo Bruxelles. Uoči konačnog odobravanja sporazuma, ambasador EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca uputio je pismo bh. rukovodstvu, pozivajući ga na poštivanje evropskih pravila. Naglasio je da vlasti moraju "pažljivo razmotriti obaveze" prema Ugovoru Energetske zajednice pri izradi energetskog zakonodavstva te da je za napredak prema članstvu u EU "ključno" usklađivanje zakona s preporukama Evropske komisije. Za EU nije sporan sam plinovod, već način na koji se dodjeljuje — Bruxelles podržava smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji, ali inzistira da takvi projekti slijede transparentne procedure i pravila javnih nabavki.
Novoosnivana američka kompanija izaziva pitanja
Planirani ugovor izazvao je reakcije i unutar BiH. Ivana Korajlić iz Transparency International-a u Bosni i Hercegovini upozorila je da bi "izbjegavanje bilo kakvih transparentnih procedura i bilo kakve konkurencije" postavilo "veoma opasan" presedan. Prema njenom mišljenju, AAFS Infrastructure and Energy izabrana je kako bi se zadovoljio nečiji finansijski interes. Takvi "zakoni šivani po mjeri", kazala je Korajlić, služe privatnim, a ne javnim interesima i nisu u skladu s evropskim standardima.
Korajlić dovodi u pitanje i samu kompaniju — navela je da ostaje nejasno odakle bi došlo 1,5 milijardi dolara (oko 1,3 milijarde eura) najavljenih ulaganja i je li firma uopće sposobna realizirati projekt takvih razmjera. Istaknula je i da su veze kompanije s osobama bliskim predsjedniku SAD-a Donald Trumpu, uz navodne lobističke napore, sugeriraju da je politički utjecaj možda odigrao ulogu pri njenom odabiru. Redakcija DW-a uputila je kompaniji upit za komentar, ali odgovor nije primljen do objavljivanja teksta.
Kontroverza osvjetljava šire izazove u bh. procesu pristupanja EU-u, koji je dugo obilježen sporim reformama i političkim podjelama. Zemlja je zvanično aplicirala za članstvo u EU 2016., a status kandidatkinje dobila je 2022. Analitičarka Berta Lopez Domenech iz briselskog think-tanka European Policy Centre izjavila je za DW da su formalni pregovori o pristupanju EU-u pokrenuti 2024. godine, ali da su višestruko zaglibili zbog problema upravljanja i neusklađivanja s europskim standardima. Domenech dodaje da je BiH-ova nesposobnost usvajanja potrebnih zakona u posljednjih nekoliko godina natjerala EU da uzmiče od vlastitih zahtjeva i snižava standarde. Za nju je "dobra vijest" da EU sada ostaje pri svojoj kritici i inzistira na usklađenosti energetskog zakonodavstva s evropskim smjernicama.
Evropska sredstva u igri
No problem nije samo politički. Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana riskiraju gubitak značajnih EU sredstava ukoliko ne ispune dogovorene reforme. BiH bi mogla ostati bez gotovo 374 miliona eura u okviru EU-ovog Plana rasta za regiju ako realizacija bude i dalje kasnila. To Bruxellesu može dati važnu polugu — zamrzavanje sredstava prethodno se pokazalo učinkovitim instrumentom za pokretanje BiH prema neophodnim reformama, rekla je Domenech za DW.
I Domenech i Korajlić ocijenile su da ostaje nejasno hoće li EU-ova intervencija biti dovoljna da promijeni tok projekta. Ipak, složile su se da bi promjena bila u interesu same Bosne i Hercegovine. Za Korajlić, ishod će pokazati je li prioritet ove zemlje "usklađivanje s europskim standardima ili ispunjavanje nečijih tuđih interesa."
