Elektroprivreda BiH zakazala vanrednu sjednicu Skupštine: Zbog otežane likvidnosti pokrenuto zaduženje od 50 miliona KM

Nadzorni odbor JP Elektroprivreda BiH je na sjednici 27. oktobra sazvao 97. vanrednu skupštinu dioničara. Održat će se 12. novembra u 10 sati u Poslovno-tehničkoj zgradi kompanije u Sarajevu.

Na dnevnom redu je revidovani plan poslovanja za period 2026–2028. Dioničari će odlučivati i o pretvaranju uplaćenih, a neopravdanih avansa rudnicima uglja u dugoročne pozajmice, kao i o izmjenama ranijih odluka o pozajmicama rudnicima.

Krediti za redovno poslovanje

Revidovani plan otkriva da je Elektroprivreda BiH sredinom godine ušla u probleme s likvidnošću.

"Od početka 2026. godine Društvo je suočeno sa neravnotežom u prilivima i odlivima novca, sa konstantnim rizikom od nelikvidnosti", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da su sve projekcije novčanih tokova, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, negativne.

U Registru rizika EP BiH za 2026. godinu rizik "Moguća nelikvidnost Društva uzrokovana eksternim faktorima" identifikovan je kao kritičan, s najvišom ocjenom 25. Na prijedlog Odbora za reviziju, koji se pozvao i na nalaze interne revizije upravljanja gotovinom i likvidnošću, Nadzorni odbor je naložio Upravi da revidira plan poslovanja.

Zbog negativnih projekcija Uprava je, uz saglasnost Nadzornog odbora, pokrenula nabavku kratkoročnih kredita kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 50 miliona KM. Već su zaključena dva overdraft kredita od ukupno 35 miliona KM, a u toku je ponovljeni postupak nabavke za preostalih 15 miliona KM. Prema projekciji gotovinskog toka, EP BiH i u 2027. i 2028. godini planira po 50 miliona KM novih overdraft i revolving kredita, a istovremeno isti iznos izdvaja za vraćanje overdraft kredita.

Prema planu, stanje gotovine na računima EP BiH s 39 miliona KM na početku godine past će na 4,8 miliona KM krajem 2026. godine, ne računajući oročene depozite od 29,3 miliona KM. U kompaniji ocjenjuju da će im to, uz nove kredite, omogućiti nesmetano upravljanje likvidnošću.

Na osnovu operativnog akcionog plana prestrukturiranja rudnika, usvojenog u julu, EP BiH planira avanse koje je platila rudnicima, a za koje ugalj nije isporučen, pretvoriti u dugoročne pozajmice. Riječ je o 119.444.658 KM s PDV-om, uz kamatnu stopu od dva posto. Iznos pozajmica i rok povrata utvrdit će se odlukama skupštine.

Za pozajmice nastale iz ranijeg pretvaranja avansa grace period produžava se za još 18 mjeseci (u obrazloženju Nadzornog odbora navodi se dvije godine). Povrat tih pozajmica zato se pomjera iza 2028. godine pa je u projekciji gotovinskog toka povrat pozajmica od rudnika planiran na nulu za sve tri godine. Planom se, kako se navodi, više ne predviđa davanje avansa rudnicima koji do kraja godine ne budu opravdani.

U dokumentu se navodi i da je EP BiH ranije kroz dokapitalizaciju uložila 367 miliona KM u rudnike uglja, a kroz avanse za nabavku uglja podržala ih s oko 220 miliona KM. To je, kako piše, "utjecalo na finansijsku mogućnost budućeg investiranja".

Rudnici traže odgodu otplate

Prijedlog skupštini uslijedio je nakon što je pet rudnika u sastavu Koncerna EP BiH (Kreka, Kakanj, Đurđevik, Breza i Abid Lolić) 13. oktobra obratilo Elektroprivredi. Tražili su produženje rokova otplate postojećih pozajmica i pretvaranje avansa, koje nisu opravdali isporukama uglja, u dugoročne pozajmice.

RMU Kakanj navodi da je na dan 13. oktobra imao 26.001.862,96 KM primljenih avansa. Traži da mu se grace period po svakom ugovoru o pozajmici produži za novih 36 mjeseci.

RMU Đurđevik EP BiH duguje 11.608.152,63 KM po pozajmicama i 2.371.780,76 KM po avansima. Iz rudnika navode da su prvu ratu dijela pozajmica platili 18. marta, a da nakon toga nisu mogli nastaviti otplatu. Proizvodnja uglja u prvih devet mjeseci ostvarena je 56,32 posto u odnosu na plan, a otkrivka tek 20,73 posto. Kao razloge navode i aprilske poplave koje su potopile površinski kop Višća II.

RMU Abid Lolić predlaže da se ukupan dug od 19.082.496 KM, uz kamate, konsoliduje kroz novi ugovor s grace periodom od 24 mjeseca i otplatom u jednakim ratama do 2035. godine.

RU Kreka ide korak dalje i predlaže da se cijeli dug prema EP BiH ili jedan njegov dio pretvori u kapital rudnika. Alternativa je reprogram s dodatnim grace periodom. Iz Kreke navode i da duguju oko 26,7 miliona KM PDV-a po osnovu transfernih cijena uglja.

RMU Breza traži produženje rokova otplate jer je dugo bila bez širokočelnog otkopa, koji je davao oko 90 posto proizvodnje.

Revidovanim planom ukupna ulaganja za 2026. godinu smanjena su s 426,3 na 196,4 miliona KM. Kao razloge kompanija navodi probleme s javnim nabavkama, dozvolama i saglasnostima, zabranu raspolaganja državnom imovinom i pretvorbu poljoprivrednog i šumskog zemljišta.