Efekat Trampovih carina: Skuplja hrana u SAD, jeftinija u Brazilu i Meksiku
Dok potrošači u SAD kukaju zbog povećanja cijena hrane, u Latinskoj Americi cijene padaju. To ima veze i sa Trampovom carinskom politikom, piše Dojče vele.
U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci se iznenađuju: cijene kafe i mesa osjetno su niže nego ranije.
„Najzad jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima“, kaže Žilijen Freitas za DW.
Njenu ocjenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdjevačkog društva (Conab). Prema njemu, cijene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.
Carine kao uzrok kretanja cijena
„U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cijene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište oseća pad cijena“, objašnjava za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.
Ali, dodaje on, tu postoji još jedan faktor: carine SAD na brazilske proizvode.
„Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu“, kaže Dijaz. Drugim rečima, potrošači u SAD trenutno osjećaju rast cijena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porijekla cijene tih proizvoda padaju.
„U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podležu carinama, dakle kafe i mesa“, potvrđuje za DW ekonomista Daglas Eustakio iz „Grupo Boticario”.
Proizvodi koji su djelimično ili potpuno bili namenjeni američkom tržištu, zbog carinasada ostaju u Brazilu.
„I taj višak snabdeva domaće tržište“. Kod mesa pad cijena traje nešto duže, ali su cene tokom nedelja i meseci već opale.
Kratkoročno snižavanje cijena, dugoročne posljedice
Sličan efekat kao u Brazilu primijećen je nedavno i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji, Havijer Rejes Eskamija, predsjednik regionalnog Udruženja stočara sjevera rekao je za portal Milenio:
„U regionu imamo visoku proizvodnju, a proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada.“
Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao u Brazilu i Meksiku, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, kaže brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva.
„Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira“, kaže Silva.
To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovo porasti – što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača. Nin