Nova studija, objavljena u žurnalu Iraq, duboko je zaronila u drevne tekstove i sačuvane glinene pločice kako bi otkrila na koji način su se te tradicije podučavale u učionicama.
Poznavanje bogova i njihovog svijeta bilo je jako važno jer je religija bila duboko ukorijenjena u svakodnevni život i politiku Vavilona, piše Phys.org.
Učenici su učili o stotinama bogova, kao i o hramovima posvećenim njima i ritualima. Kada su dječaci iz aristokratskih porodica odlazili u školu da bi postali pisari, administratori ili sveštenici, religija je bila utkana u njihovo obrazovanje zajedno sa osnovnom pismenošću i tehničkim vještinama.
Međutim, za razliku od mnogih drugih tradicija, nije postojao poseban vjerski predmet niti jedna jedinstvena sveta knjiga, poput Biblije, oko koje bi se zasnivalo njihovo učenje.
To je navelo dr Šanu Zeju sa Slobodnog univerziteta u Amsterdamu da se zapita kako se vjersko znanje zapravo sticalo.
Da bi rekonstruisala prošlost, Zeja je analizirala sačuvane školske pločice sa klinopisom. Uporedila je školske zadatke iz gradova kao što su Vavilon i Nipur, prateći kako su se lekcije mijenjale napredovanjem učenika. Zatim je te školske vježbe povezala sa stvarnim aktivnostima koje su stručnjaci kasnije obavljali u svojim karijerama.
Njen opšti zaključak podržava prethodna istraživanja koja pokazuju da nije postojao poseban vjerski nastavni plan, što ju je navelo na zapažanje da "stoga nije bilo razlike između svjetovnog i vjerskog obrazovanja“.
