Dom lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva raspravljat će 11. juna o stanju u Bosni i Hercegovini. Uoči sjednice objavljen je izvještaj u kojem se posebno upozorava na secesionističku retoriku iz RS i političke tenzije u zemlji.
Secesionizam u fokusu
Izvještaj Doma lordova fokusira se na rastuću secesionističku retoriku u Bosni i Hercegovini, zabrinutost zbog stranog utjecaja i neizvjesnost u vezi s budućnošću međunarodnog nadzora nad provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma, piše Klix.ba.
U dokumentu se navodi da političke tenzije u Bosni i Hercegovini ostaju visoke više od tri decenije nakon rata i gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Posebna pažnja posvećena je djelovanju Milorada Dodika, čija je politika slabljenja institucija države Bosne i Hercegovine i približavanja Srbiji izazvala zabrinutost zapadnih zemalja.
Izvještaj podsjeća da je Dodik 2025. godine osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Nakon toga je Narodna skupština RS usvojila zakone kojima je odbacila nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji tog entiteta.
Iako je Dodiku zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina, autori dokumenta navode da on i dalje ima značajan politički utjecaj putem svojih saveznika.
Njegov nasljednik na funkciji predsjednika RS, Siniša Karan, prema navodima izvještaja, najavio je nastavak Dodikove politike. Dom lordova ukazuje i na kontroverze u vezi s Karanovim izborom 2025. godine, nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila nepravilnosti zbog kojih je dio glasanja morao biti ponovljen.
Strani utjecaj i sigurnost
Dokument upozorava i na stanje demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Pozivajući se na izvještaj specijalne izvjestiteljice UN-a Mary Lawlor, autori navode da aktivisti za ljudska prava djeluju u duboko podijeljenom društvu u kojem su institucije izložene političkom utjecaju, korupcija raširena, a patrijarhalni stavovi i dalje prisutni.
Kao jedan od ključnih izazova ističe se strani utjecaj. U izvještaju se navodi da Rusija nastavlja pružati političku podršku vlastima RS i da se protivi ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR).
Autori citiraju analizu Evropskog vijeća za vanjske odnose, prema kojoj je dugoročni cilj Moskve održavanje Bosne i Hercegovine podijeljenom i disfunkcionalnom, te sprečavanje razvoja samostalne vanjske politike zemlje.
U izvještaju se podsjeća i da je stanje u Bosni i Hercegovini bilo istaknuto tokom posljednje rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a. Većina država tada je podržala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, evropske reforme i njen put prema članstvu u Evropskoj uniji.
Istovremeno, više delegacija upozorilo je na opasnost nacionalističke i zapaljive retorike. Upozoreno je i da su događaji koji su doveli do genocida u Srebrenici počeli demonizacijom cijelih zajednica.
Izvještaj prenosi i upozorenja stručnjaka iz Standing Group on Atrocity Crimes, koji smatraju da se Bosna i Hercegovina i dalje suočava sa stvarnim egzistencijalnim rizicima. Među njima posebno navode mogućnost secesionističkih poteza RS i destabilizirajući utjecaj vanjskih aktera.
Zbog toga stručnjaci pozivaju na jačanje međunarodnog sigurnosnog prisustva i veća ulaganja u procese izgradnje mira.
Britanska vlada poručuje da nastavlja podržavati suverenitet i stabilnost Bosne i Hercegovine. Ta podrška uključuje i pomoć u suzbijanju ruskih dezinformacija, kao i jačanje otpornosti na cyber prijetnje.
Uoči općih izbora zakazanih za oktobar, London pažljivo prati porast antidejtonske retorike, islamofobije i drugih narativa koji produbljuju podjele u Bosni i Hercegovini.
