Dr Claire Agathou, koja radi u londonskoj bolnici "Wellington", izdvojila je pet ključnih promjena koje se događaju u organizmu i dala praktične savjete za očuvanje zdravlja tokom hladnih mjeseci, piše "The Independent".
Hladno vrijeme stvara pogodne uslove za širenje virusa.
"Virusi lakše preživljavaju i cirkulišu na hladnom i suvom vazduhu, a mi provodimo više vremena u zatvorenim prostorima, što povećava bliski kontakt i prenos zaraze", objašnjava Agathou.
Dodaje da "hladan vazduh takođe može oslabiti odbrambene mehanizme u nosu jer usporava kretanje sluzi i sitnih dlačica, takozvanih cilija, koje hvataju viruse".
Doktorka kaže da nagli pad temperature uz to može povećati nivo hormona stresa, što privremeno smanjuje imunitet.
Sve to zajedno dovodi do češće pojave kašlja, gripe i respiratornih infekcija zimi.
"Hladnoća uzrokuje vazokonstrikciju, odnosno sužavanje krvnih žila, posebno u rukama, stopalima i koži, a to može povisiti krvni pritisak i ubrzati rad srca", kaže Agathou.
Dodaje da su na ove promjene posebno osjetljive osobe koje su preboljele srčani udar, one s hipertenzijom, bolestima srca ili dijabetesom, kao i pušači.
"Hladan i suv vazduh može nadražiti disajne puteve i izazvati bronhospazam, što je iznenadno stezanje mišića dišnih putova. Zbog toga se mogu javiti osjećaj pritiska u grudima, nedostatak vazduha ili napadi kašlja, pogotovo kod naglog izlaska iz tople prostorije na hladnoću", navodi Agathou.
Osobe sa hroničnim plućnim bolestima, poput astme ili hronične opstruktivne plućne bolesti, posebno su ugrožene jer hladnoća može značajno pogoršati njihove simptome.
"Njihovi disajni putevi već su u startu upaljeni i suženi pa izlaganje hladnom vazduhu može izazvati takozvanu hiperreaktivnost disajnih puteva", objašnjava doktorica.