Niske mirovine, troškovi liječenja i otežan pristup zdravstvenim uslugama obilježavaju svakodnevicu velikog broja umirovljenika u Ključu, zbog čega njihova udruga nastoji kroz solidarnost, druženja i konkretnu pomoć ublažiti probleme najstarijih građana. Ipak, iskustva s terena pokazuju da su, osim međusobne podrške, za poboljšanje njihova položaja potrebna i sustavna rješenja koja će osigurati materijalnu sigurnost i dostupniju zdravstvenu zaštitu.
Udruga umirovljenika Općine Ključ, osnovana 1997. godine, okuplja 962 člana, a prema riječima predstavnika Udruge Fahre Jauzovića, između 60 i 70 posto njih prima minimalnu mirovinu.
– Udruga je formirana nakon prosvjeda umirovljenika koji nisu mogli ostvariti prava stečena svojim radom. Tada se došlo na ideju da se organiziramo kako bismo zajednički djelovali u rješavanju problema. Danas, kada znamo da je između 60 i 70 posto naših članova na minimalnoj mirovini, jasno je u kakvom se položaju nalaze – kazao je Jauzović.
Udruga djeluje u okviru Županijskog saveza udruga umirovljenika, preko kojeg ostvaruje mogućnost djelovanja prema nadležnim institucijama na federalnoj razini. U lokalnoj zajednici, međutim, značajan dio aktivnosti usmjeren je na očuvanje društvenih veza i pružanje podrške članovima kojima je pomoć najpotrebnija.
U okviru obilježavanja 25. listopada, Dana umirovljenika, članovi Udruge posjetili su korisnike Doma za starije osobe „Dom sreće“, gdje su organizirali tradicionalne turnire u šahu i beli.
Susret je protekao u razgovoru i druženju, uz pehare i nagrade za sudionike, potvrđujući važnost uključivanja starijih osoba u društveni život.
– Organiziramo druženja unutar Udruge, ali i susrete s drugim udrugama na području Unsko-sanske županije. Na redovitim okupljanjima bude između 120 i 150 umirovljenika, dok na druženjima na otvorenom, poput onih s kolegama iz Bosanske Krupe, sudjeluje i oko 200 ljudi. Takve aktivnosti mnogo znače našim članovima – istaknuo je Jauzović.
Uz druženja, Udruga nastoji pomoći bolesnim i socijalno ugroženim umirovljenicima. Informacije o njihovim potrebama dobivaju od predstavnika mjesnih zajednica, na temelju čega planiraju posjete i raspodjelu raspoložive pomoći.
– Imamo planirane aktivnosti pomoći, a obilazak ugroženih umirovljenika jedan je od važnih zadataka. Nekome ćemo odnijeti skromnu pomoć, nekome novčanu, a nekome dar. Sve ovisi o našim mogućnostima i o tome kakva je situacija osobe koju posjećujemo – naveo je Jauzović.
Pored niskih primanja, umirovljenici u Ključu suočavaju se i s problemima pristupa zdravstvenim uslugama. Upućivanje pacijenata u druge gradove, uključujući Sanski Most i Bihać, podrazumijeva dodatne troškove prijevoza, što je posebno teško za osobe s minimalnim mirovinama.
– Jedan od najvećih problema, uz financijske poteškoće, jest zdravstvo. Umirovljenik dođe u dom zdravlja, zatim ga upute u Sanski Most, a odatle dalje u Bihać. Sve to podrazumijeva dodatne troškove prijevoza, što je posebno teško onima koji imaju minimalna primanja – upozorio je Jauzović.
Udruga pokušava smanjiti dio troškova kroz pogodnosti za članove. Uz odgovarajuću potvrdu umirovljenici ostvaruju popust od 10 posto za lječilišno (banjsko) liječenje, a planirano je i ugovaranje povoljnijih uvjeta za iduću godinu. Omogućena je i nabava ogrjevnog drva putem Šumsko-gospodarskog društva na rate i po unaprijed ugovorenoj cijeni.
– Članarina iznosi tri KM mjesečno, a članstvo donosi konkretne pogodnosti. Umirovljenici imaju popust za lječilišno liječenje, mogućnost nabave ogrjeva na rate, a nastojimo pomoći i bolesnim te materijalno ugroženim članovima. Zato pozivam umirovljenike koji još nisu članovi da nam se pridruže – kazao je Jauzović.
Iako Udruga u realizaciji pojedinih aktivnosti ima podršku Općine Ključ, Jauzović smatra da lokalne mogućnosti nisu dovoljne za rješavanje ključnih problema umirovljeničke populacije. Dugoročnije poboljšanje položaja zahtijeva mjere viših razina vlasti, posebno u području mirovinske politike i dostupnosti zdravstvene zaštite.
Na pitanje kako doživljava obilježavanje Dana umirovljenika, Jauzović je odgovorio da ga doživljava isto kao i umirovljenički život – siromašno.
Ta ocjena oslikava nezadovoljstvo materijalnim položajem najstarijih građana, ali i potrebu da se njihovi problemi ne razmatraju samo prilikom obilježavanja posebnih nadnevaka.
