Dogodio se veliki preokret, Kijev pobjesnio: Ovo je čovjek zbog kojeg se lome koplja

Zemlje EU-a nisu uspjele u ponedjeljak dogovoriti obnovu sankcija Rusiji jer je propao dio dogovora koji je predviđao skidanje s crne liste ruskih oligarha Ališera Usmanova i Mihaila Fridmana. U posljednjem trenutku prigovorila je Latvija. Ambasadori EU-a trebaju se ponovno sastati u utorak rano ujutro kako bi pokušali postići dogovor.

Naime, Francuska i Slovačka insistirale su na tome da se Usmanov skine sa sankcijske liste, navodeći bez detaljnijeg obrazloženja razloge povezane s „nacionalnom sigurnošću“, dok Financial Times to povezuje s mogućom razmjenom za oslobađanje francuskih državljana zatočenih u Azerbejdžanu. Luksemburg je potom zatražio da se isto učini i za Fridmana, koji inače tuži EU za 15 milijardi eura zbog zamrzavanja imovine.

Zauzvrat su zemlje poput Poljske i baltičkih država pristale na taj kompromis samo uz produženje sankcija na tri godine, umjesto uobičajenih šest mjeseci. Ukrajina je oštro reagovala. Ministar vanjskih poslova Sybiha moguće skidanje sankcija nazvao je „neprihvatljivim“ i pogrešnim signalom Moskvi. Kaja Kallas pozvala je članice da zadrže sankcije i istakla potrebu za stabilnošću dugoročnog režima sankcija.

Usmanov i Fridman nalaze se na listi sankcija od 2022. godine zbog navoda da su njihove kompanije finansijski podržavale Kremlj, piše France24.

Ko je Ališer Usmanov?

Ališer Usmanov je 73-godišnji rusko-uzbekistanski milijarder koji je bogatstvo stekao u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama i ulaganjima u tehnološke kompanije. Njegovo poslovno carstvo uključivalo je kompaniju Metalloinvest, mobilnog operatera MegaFon, izdavačku kuću Kommersant te udio u tehnološkoj kompaniji Mail.ru Group, danas preimenovanoj u VK, sve ruske kompanije.

Bio je i rani investitor u Facebook, Alibaba i druge međunarodne tehnološke kompanije. Različiti poslovni mediji procjenjuju njegovo bogatstvo na otprilike 14 do 18 milijardi dolara.

EU mu je uvela sankcije 28. februara 2022. godine. U službenom obrazloženju Unija ga je opisala kao prokremaljskog oligarha s „posebno bliskim vezama“ s Putinom, navodeći da je djelovao u ime ruskog predsjednika u poslovnim pitanjima od političkog i strateškog značaja.

Usmanov je pokušao poništiti ograničenja, no u februaru 2024. Opći sud Evropske unije odbacio je njegovu žalbu.

Na Zapadu su njegova ulaganja, filantropija, sportski projekti i dugogodišnja izgradnja ugleda vjerovatno doprinijeli tome da bude percipiran prvenstveno kao međunarodni investitor. U Rusiji je, međutim, njegovo ime povezano s drugačijim nizom događaja: otpuštanjem novinara zbog izvještavanja koje je bilo neugodno za Kremlj, preuzimanjem VKontaktea (VK), najveće ruske društvene mreže i ruskog ekvivalenta Facebooka, te kasnijim prijenosom te platforme na subjekte povezane s najužim krugom Vladimira Putina.

Usmanov i preuzimanje VK-a

Usmanov je 2006. godine kupio izdavačku kuću Kommersant, jednu od najuglednijih ruskih medijskih grupacija. Godine 2011. njen glavni urednik otpušten je usred medijski praćenog skandala povezanog s jednim političkim tekstom.

S vremenom su nekada utjecajne novine postupno postale medij pod potpunom kontrolom Kremlja. Usmanov je stekao i drugu utjecajnu medijsku imovinu, no njegova najvažnija digitalna imovina postao je upravo VKontakte, platforma koju su masovno koristili ruski opozicioni pokreti i učesnici antiputinovskih protesta.

U januaru 2014. godine osnivač VK-a Pavel Durov prodao je svoj 12-postotni udio u kompaniji Ivanu Tavrinu, koji je vodio MegaFon pod kontrolom Usmanova. Nakon te transakcije Usmanov i njegovi dioničari kontrolisali su oko 52 posto društvene mreže.

U aprilu 2014. Durov je smijenjen s mjesta izvršnog direktora. Napustio je Rusiju, izjavivši da je zemlja postala nespojiva s poslovanjem na internetu.

Prije odlaska Durov je odbio postupiti prema zahtjevima ruskih vlasti da ugasi antikorupcijsku zajednicu Alekseja Navaljnog te preda podatke o administratorima ukrajinskih grupa povezanih s Revolucijom dostojanstva.

Nakon smjene Durov je izjavio da je VK dospio pod potpunu kontrolu ljudi povezanih s Kremljom. Usmanovljeve kompanije odbile su komentarisati njegove izjave.

U septembru 2014. godine Mail.ru Group, pod kontrolom Usmanova, kupila je preostalih 48 posto VK-a za 1,47 milijardi dolara, čime je stekla stopostotno vlasništvo nad kompanijom.

U decembru 2021. godine Usmanovljeva holding kompanija USM prodala je 57,3-postotni glasački udio u VK-u osiguravajućoj kompaniji Sogaz.

Jedan od ključnih vlasnika Sogaza bio je bankar Jurij Kovalčuk, kojeg je Putin javno nazvao svojim prijateljem i kojeg se smatra jednim od arhitekata medijskog sistema pod kontrolom Kremlja, pisao je United24Media.