Do kraja godine je 101 dan.
19. p. n. e. - Umro rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" /12 knjiga, 9.896 heksametara/, pisanom 11 godina, po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" /ekloge, 900 heksametara/, "Pjesme o poljoprivredi" /georgike, 2.000 heksametara/.
1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog u zamku Berkli ubili supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonasljednika Edvarda Trećeg, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.
1452. - Rođen italijanski vjerski reformator Đirolamo Hijeronimus Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra Šestog. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, zbacio s vlasti Pjetra de Medičija i protjerao porodicu Mediči, proglasio republiku i stvorio teokratski obojen demokratski poredak, ali i unio duh vjerske histerije. Papa ga je isključio iz rimokatoličke crkve, a 1498. je uhapšen u borbi i potom spaljen u Firenci. Djela: "Propovijedi", "Ispitivanje savjesti".
1792. - U Francuskoj na prvoj sjednici Konventa, na prijedlog Koloa d'Erbua, zbačena monarhija.
1832. - Umro škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. U romanima koji se odlikuju živošću, zanimljim pojedinostima, dramatikom i raznolikošću, iskazao se kao majstor u stvaranju zapleta i živih likova. Skupljao je i narodne pjesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski jezik srpsku narodnu pjesmu "Hasanaginica". Djela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Talisman", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".
1846. - Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj, gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Gavriloviča Černiševskog, Dmitrija Ivanoviča Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje. Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.
1860. - Umro njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je filozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Djela: "O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".