Do kraja godine ima 120 dana.
31. p. n. e. - U pomorskoj bici u Jonskom moru kod gradića Akcijum, u sjeverozapadnom dijelu Grčke, Rimljani su porazili združenu flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i njegove supruge - egipatske kraljice Kleopatre Sedme, pa su, zahvaljujući tome, 30. godine prije nove ere pokorili Egipat.
1666. - U Londonu izbio katastrofalni požar i vatrena stihija je za pet dana gotovo uništila grad, uključujući 97 crkava, među kojima i katedralu Svetog Pavla.
1807. - Britanska mornarica bombardovala Kopenhagen da bi spriječila francuskog cara Napoleona Prvog Bonapartu da protiv Britanaca upotrijebi dansku flotu.
1829. - Sklopljen Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest okupiranih nahija iz Karađorđeve Srbije i priznaju autonomiju Grčke.
1838. - Rođena havajska kraljica Liliuokalani, posljednji suveren Havaja od 1891. do 1893, prije nego što su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.
1866. - Na Kritu izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je prisajedinjenje tog grčkog mediteranskog ostrva zemlji matici, koja je okončana pobjedom stanovnika ostrva i pripajanjem Krita Grčkoj tek 1913. godine, poslije balkanskih ratova.
1872. - U Hagu počeo Peti kongres Prve internacionale na kojem je odlučeno da Generalni savjet bude premješten iz Evrope u SAD, jer je njegov opstanak u Londonu - poslije pada Pariske komune 1871. i reagovanja u evropskim zemljama - postao nemoguć. Kongres u Filadelfiji 1876. odlučio je da raspusti Generalni savjet i obustavi djelatnost Internacionale.
1878. - Rođen je Milan Nedić, general, predsjednik vlade Srbije u Drugom svjetskom ratu, pod okupacijom. U međuratnom periodu nalazio se na mjestu načelnika Generalštaba i ministra vojske i mornarice, a u vreme invazije NJemačke komandovao je Trećom grupom armija. NJegova uloga se različito tumači u istoriografiji. Od teze da je bio izdajnik u službi okupatora, do teze da je u pitanju tragična figura, čovjek koji je svjesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi, koliko je moguće, ublažio tragediju srpskog naroda. Nesumnjivo je da su organi njegove vlade u najtežim uslovima zbrinuli one koji su umakli od hrvatskih ustaških zločina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i sa drugih okupiranih teritorija, ukupno više stotina hiljada lica. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima koje je vodila Srbija 1912-1918. Prema zvaničnoj verziji, izvršio je samoubistvo tokom istražnog postupka 1946. Djela: "Srpska vojska i solunska oFanziva", "Srpska vojska na albanskoj golgoti", "Kralj Aleksandar I ujedinitelj".
1901. - Rođen mađarski pisac Zoltan Čuka, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio prevođenju na mađarski jezik djela pisaca svih jugoslovenskih naroda, od Petra Drugog Petrovića NJegoša do savremenih - više od sto knjiga. Djela: "Istorija književnosti jugoslovenskih naroda", antologija jugoslovenske lirike na mađarskom "Zvjezdana prašina", zbirke pjesama "Putevi", "Ognjeno zvono", "Moje dvije domovine".
1910. - Rođen pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, autor potresne poeme "Stojanka majka Knežopoljka", koju je kao učesnik narodnooslobodilačkog rata stvorio u jeku najžešćih borbi. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Drame u Sarajevskom pozorištu i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući "Prosveta". U književnosti se javio 1927. vijencem od pet soneta "Ocvale primule". Ostala djela: roman "Ponornica", poeme "Ševa", "Zbor derviša", drama "Svjetlo na drugom spratu", komedije "Djelidba", "Večera".
1910. - Umro francuski slikar samouk Anri Ruso, zvani Carinik, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju likovnih kritičara je skrenuo jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je uticao na stvaranje škola "naivnih slikara" u zemljama Evrope i Amerike. Djela: "Svadba", "Šetnja", "San", "Zavodnica zmije", "Usnula Ciganka".
1922. - Umro australijski pisac Henri Arčibald Larsen, poznat kao Henri Arčibald Loson, slikar australijskog kolorita. Dosta je putovao kao mornar i počeo je pisanjem pjesama na proleterske teme. Djela: "Kratke priče u prozi i stihu", "Zemlja iz koje sam došao", "Djeca prašume", "Kad sam bio kralj i druge priče", "Zvijezda Australije".
