Do kraja godine ima 89 dana.
1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Frančesko Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.
1796. - Predvođeni vladikom Petrom Prvim Petrovićem NJegošem, Crnogorci su na Krusima do nogu potukli Turke, a u bici je poginuo i skadarski paša Mahmut Bušatlija, koji je sa 23.000 vojnika pokušao da pokori Crnu Goru.
1824. - Skupština Meksika usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna.
1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen-Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".
1866. - Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala provincija Veneto i grad Venecija.
1791. - Rođen srpski pisac Sima Milutinović - Sarajlija, preteča srpskih romantičara i autor djela nacionalno-romantičarske egzaltacije, koji je nadimak dobio po mjestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a na Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra Prvog Petrovića NJegoša i vaspitač i pjesnički učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra Drugog Petrovića - NJegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića, vratio se 1831. u Srbiju i bio diplomatski agent za veze s Crnom Gorom, sekretar ministarstva prosvjete, istoriograf kneza Miloša. Djela: spjevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pjesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".
1888. - Rođen njemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935, koji je razotkrio ponovno naoružavanje NJemačke prije Drugog svjetskog rata. Prvi put je uhapšen 1931. i opet 1933. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a 1938. je umro od posljedica mučenja.
1895. - Rođen ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je uticao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".
1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".
