Dogodilo se na današnji datum, 15. oktobar

Do kraja godine ima 77 dana.

70. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac savršenih pjesničkih djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" /12 knjiga, 9.896 heksametara/, pisanom 11 godina po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju, koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" /ekloge, 900 heksametara/, "Pjesme o poljoprivredi" /georgike, 2.000 heksametara/.

1529. - Turski sultan Sulejman Drugi morao da odustane od opsade Beča.

1542. - Rođen mogulski car Abu ul Fat DŽelaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Bio je veliki reformator, nastojao je da sjedini podanike različitih vjera i rasa i ukinuo je ropstvo.

1582. - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela primjena kalendara pape Grgura Trinaestog /Gregorius/. Prema savjetu astronoma, papa je reformisao Julijanski kalendar, zasnovan na Sunčevoj godini od 365 dana i šest sati, u kojem je godina duža od Sunčeve 11 minuta i 14 sekundi i svakih 128 godina pojavljivao se dan "viška". Ta razlika je uklonjena tako što je poslije četvrtka, 4. oktobra 1582. naredni dan računat kao petak, 15. oktobar. Godina Gregorijanskog kalendara ipak je duža od prirodne 12 sekundi, ali će dan razlike biti dostignut tek poslije 3.320 godina.

1608. - Rođen italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli, pronalazač živinog barometra, tzv. Toričelijeve cijevi. Utvrdio je i zakon o isticanju tečnosti iz suda, usavršio teleskop i konstruisao jednostavan mikroskop. Kad je Galileo Galilej oslijepio, bio mu je sekretar, a poslije Galilejeve smrti naslijedio je njegovu katedru.

1814. - Rođen ruski pisac Mihail Jurjevič LJermontov, čije su pjesme koje je napisao još kad je bio dječak bile antologijske. Obeshrabren stanjem u Rusiji, padao je u rezignaciju i osjećao nemoć inteligencije da riješi teška pitanja epohe. Zbog slobodoumnih stihova dvaput je protjerivan na Kavkaz. Poginuo je 1841. u dvoboju. Djela: roman "Junak našeg doba", drama "Maskarada", poeme "Demon", "Mciri", "Pjesma o trgovcu Kalašnikovu", pjesme "Oblaci", "Misao", "Prorok", "Dimiskija", "Otadžbina", "Borodino".

1815. - Četiri mjeseca poslije poraza njegove armije u bici kod Vaterloa prognani francuski car Napoleon Prvi Bonaparta stigao je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro 1821.

1817. - Umro poljski nacionalni junak Tadeuš Anžej Bonaventura Košćuško, učesnik u američkom ratu za nezavisnost i ađutant DŽordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on je ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796, pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije i umro je u Švajcarskoj.

1834. - Srpski knez Miloš Obrenović ukazom o Velikoj školi u Kragujevcu naložio "popečitelju prosveštenija" da "novi i shodni poredak uvede, kako bi se u njoj i one nauke predavale koje se u prosveštenijim evropejskim carstvima i po školama, takozvanim gimnazijama, predaju". Tu gimnaziju su pohađali mnogi srpski umjetnici - Radoje Domanović, Jovan Ilić, Svetozar Marković, Sreten Popović, Vojislav Ilić, Dobrica Milutinović.

1844. - Rođen njemački filozof poljskog porijekla Fridrih Vilhelm Niče, koji je bio zaokupljen temama smrti Boga /i idejom natčovjeka/, voljom za moć i vječnim vraćanjem. Optuživan je da je stvorio ideološku potku nacizma, ali je to krajnje proizvoljno tumačenje ozbiljna filozofska misao odavno odbacila. U početku je na njega snažno uticao Artur Šopenhauer, kad je nastao spis "Rođenje tragedije iz duha muzike", ali je kasnije, suprotno Šopenhaueru, razvio ideju o potvrđivanju života. Ostala djela: "Tako je govorio Zaratustra", "Volja za moć", "S one strane dobra i zla", "Sumrak idola", "LJudsko, odveć ljudsko", "Genealogija morala", "Radosna nauka", "Nesavremena razmatranja".

1894. - Francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus uhapšen pod optužbom za veleizdaju, čime je počela afera koja je godinama potresala Francusku. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je poslije velikog negodovanja javnosti i snažnog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus rehabilitovan.

1917. - Navodno njemačka špijunka u Prvom svjetskom ratu, Holanđanka Mata Hari, strijeljana je u blizini Pariza. Prema zvaničnoj verziji, uzdrmanoj novijim istraživanjima, kao poznata igračica i pjevačica susretala se s nizom istaknutih ličnosti i saznavala tajne koje je predavala Nijemcima.

1929. - Rođen Milorad Pavić, književnik i prevodilac, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i Novom Sadu, akademik.

1928. - Njemački dirižabl "Graf cepelin" obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

1941. - Okupatorski vojnici nacističke NJemačke u Srbiji počeli masovna dtrijeljanja civila u Kraljevu.

1945. - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svjetskom ratu Pjer Laval ubijen na osnovu sudske presude - zbog izdaje zemlje nacističkoj Njemačkoj.

1946. - Njemački ratni zločinac Herman Gering izvršio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan prije nego što je, na osnovu presude Međunarodnog suda u Nirnbergu za ratne zločine, trebalo da bude pogubljen.

1949. - U Mađarskoj poslije montiranog staljinističkog sudskog procesa kao "titoisti" pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai.

1964. - Sovjetski lider Nikita Sergejevič Hruščov zbačen, a sutradan je objavljeno da je tobože sam izrazio želju da se povuče, čemu je "udovoljeno s obzirom na njegove godine i slabo zdravstveno stanje". Prvi sekretar Komunističke partije postao je Leonid Iljič Brežnjev, a premijer Aleksej Nikolajevič Kosigin.

1987. - U državnom udaru ubijen predsjednik Burkine Faso kapetan Tomas Sankara, a šef države je postao kapetan Blez Kompaore.

1989. - Umro srpski pisac Danilo Kiš, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Pisao je njegovanim stilom, s moderno shvaćenom fabulom. Diplomirao je svjetsku književnost na Beogradskom univerzitetu. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir, s obrazloženjem da je zadužio svijet politikom mira, ali su mnogi u njegovoj zemlji to kasnije doživjeli kao nagradu za razbijanje SSSR-a.

1991. - Poslije napuštanja sjednice srpskih poslanika skupština u Sarajevu proglasila BiH suverenom državom, mimo volje jednog od tri njena naroda. Preostali poslanici su odbacili Beogradsku inicijativu da BiH, poslije otcjepljenja Slovenije i Hrvatske, ostane u Jugoslaviji.

1993. - Južnoafričkom predsjedniku Frederiku Vilemu de Klerku i vođi Afričkog nacionalnog kongresa Nelsonu Mandeli dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za okončanje režima aparthejda i stvaranje osnova za razvoj demokratije u Južnoj Africi.

1995. - Na referendumu u Iraku predsjednik Sadam Husein kao jedini kandidat dobio skoro stoprocentnu podršku da i narednih sedam godina predvodi državu.

1997. - Pobunjenici u Republici Kongo ušli u glavni grad Brazavil, zbacivši poslije četvoromjesečnog građanskog rata predsjednika Paskala Lisubu, a na vlast se vratio bivši predsjednik Denis Saso Ngueso.

2003. - Prvi kineski kosmički brod sa ljudskom posadom lansiran u svemir, čime je Kina, poslije Rusije i SAD, postala treća zemlja koja je poslala astronaute u svemir.

2010. - U Alpima, kroz masiv Gothard, u Švajcarskoj, probijen je najduži tunel na svijetu, ukupne dužine 57 kilometara. Probijanje tunela počelo je 1993. godine a planovi su započeti još polovinom 20. vijeka. Izgradnja tunela "Gothard Baze" ukupno je procijenjena na sedam milijardi evra.

2013. - Švajcarska je, potpisavši međunarodni sporazum o borbi protiv utaje poreza, ukinula bankarsku tajnost, čime je označen kraj specifične pozicije bankarskih računa u toj zemlji.

2019. - Najmanje 170 osoba, među kojima 40 policajaca, povrijeđeno je u sukobima učesnika protesta i pripadnika policijske jedinice za razbijanje demonstracija u Barseloni i drugim mjestima u Kataloniji. Sukobi su izbili pošto je Vrhovni sud u Madridu osudio devet bivših katalonskih političara i aktivista na zatvorske kazne od devet do 13 godina zbog njihove uloge u neuspjelom pokušaju separacije Katalonije od Španije.

2022. - U eksploziji u rudniku uglja u gradu Amasra na sjeveru Turske poginula je 41 osoba.

2024. - U Crnoj Gori se od 623.633 stanovnika kao Srbi izjasnilo njih 32,93 odsto, Crnogoraca je 41,12, a srpskim jezikom govori najviše stanovnika - 43,52 odsto.